Mjesecima nakon oporavka od infekcije virusom SARS-CoV-2, oporavljene osobe mogu imati povišene razine antitijela koja greškom mogu napadati vlastite organe i tkiva, čak i kad je riječ o pacijentima koji su imali blage simptome ili ih uopće nisu imali, pokazalo je novo američko istraživanje, prenosi Index.
Naučnici s Instituta Cedars-Sinai u Los Angelesu ustanovili su da infekcija virusom koji uzrokuje covid-19 može potaknuti imunosni odgovor koji traje i nakon početne infekcije i oporavka pacijenata, čak i ako nisu imali teški oblik bolesti. Rezultate istraživanja objavili su u stručnome časopisu Journal of Translational Medicine.
Kada se neko zarazi virusom ili drugim patogenom, organizam oslobađa proteine koje nazivamo antitijelima, a ona su tu da bi otkrila strane supstancije koje će ih spriječiti da napadnu stanice organizma, no u nekim slučajevima u organizmu se proizvode autoantitijela koja s vremenom mogu napasti vlastite organe i tkiva.
Široki raspon autoantitijela
Istraživači s Instituta Cedars-Sinai su ustanovili da osobe koje su preboljele infekciju virusom SARS-CoV-2 imaju širok raspon autoantitijela i do šest mjeseci nakon što su se potpuno oporavile.
I prije ove studije naučnici su znali da teški slučajevi covida-19 mogu u tolikoj mjeri opteretiti imunosni sistem da se počnu stvarati takozvana autoantitijela, no ovo je prvo istraživanje koje ne ukazuje samo na prisutnost povišenih autoantitijela nakon blage ili asimptomatske infekcije, već i o njihovoj postojanosti tokom vremena.
Autoantitijela su protutijela koja organizam stvara na vlastite antigene. U načelu, imunosni sistem razlikuje tuđe antigene od vlastitih i djeluje samo na tuđe.
No katkada se imunosna reakcija razvija i protiv vlastitih antigena (autoimunizacija), pri čemu mogu nastati različite autoimune bolesti (npr. sistemski eritemski lupus, reumatoidni artritis, miastenija gravis).
"Ova nam saznanja pomažu da objasnimo šta covid-19 čini tako jedinstvenom bolešću", rekla je dr. Justyna Fert-Bober, naučnica na Odjelu za kardiologiju Instituta Cedars-Sinai i koautorica studije.
"Paradoksalni rezultati"
U studiji je sudjelovalo 177 zdravstvenih radnika s potvrđenim dokazima o preboljeloj infekciji covidom, koji su se od te bolesti oporavili prije dostupnosti vakcina.
Naučnici su uporedili njihove uzorke krvi s uzorcima uzetim od zdravih ljudi prije pandemije.
Pokazalo se da su svi sudionici studije s potvrđenom infekcijom SARS-CoVom-2 imali trajna autoantitijela, uključujući i ona koja mogu prouzročiti hronične upale i ozljede zglobova, kože i živčanog sistema (lupus, reumatoidni artritis).
Neka od autoantitijela koja smo otkrili povezana su s autoimunim bolestima koje obično češće pogađaju žene nego muškarce, no u ovoj su studiji muškarci imali veći broj povišenih autoantitijela od žena.
"S jedne su strane ovi rezultati paradoksalni s obzirom na to da su autoimuna stanja obično češća kod žena", rekla je dr. Fert-Bober. "No istodobno je to donekle očekivano s obzirom na to da znamo da su muškarci osjetljiviji na najteže oblike covida-19."
"U uobičajenim okolnostima ne bismo među ispitanicima očekivali tako raznoliku formaciju povišenih autoantitijela koja kod nekih ostaju povišena čak do šest mjeseci nakon potpunog kliničkog oporavka", rekla je naučnica Susan Cheng. "Još ne znamo koliko će dugo, i nakon šest mjeseci, antitijela ostati povišena i/ili rezultirati bilo kakvim većim kliničkim simptomima. Važno je pratiti razvoj stanja kod pojedinaca."
Cheng i njezini kolege istražuju jesu li povišena autoantitijela povezana sa simptomima od kojih pate osobe s dugotrajnim covidom te planiraju proučiti i razine autoantitijela nakon zaraze novijim varijantama virusa.
