Kosovo u Ujedinjenim nacijama, a Srbiji brzi ulazak u Evropsku uniju i velika finansijska pomoć - to su glavne stavke u dokumentu koji su, prema riječima predsednika Aleksandra Vučića, sačinili Njemačka i Francuska. Ipak, i dalje je mnogo toga nepoznatog oko sadržine pomenutog dokumenta, a portal Nova.rs pokušao je da dođe do odgovora na ključna pitanja.
Podijeli sa prijateljima
Prije manje od mjesec dana “Albanian” post objavio je nacrt okvira sporazuma Beograda i Prištine, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da se neke stavke iz tog dokumenta poklapaju sa onim što je pročitao u dokumentu koji su mu dali savjetnici Emmanuela Macrona i Olafa Scholza.
Cijelu sadržinu dokumenta nije mogao da potvrdi, jer, kako je rekao, nije mogao da zapamti sve sa tog papira koji je čitao 15 minuta.
On je u subotu, tokom važnog obraćanja, izjavio da je na stolu prijedlog Njemačke i Francuske i da o njemu moramo da razgovaramo. On je naveo da bi po tom prijedlogu Srbija mogla da računa na ubrzan ulazak u EU i značajnu ekonomsku korist ukoliko ne bude blokirala članstvo Kosova u međunarodnim institucijama.
“Cijela ideja se zasniva na tome da ne moramo formalno da priznamo Kosovo, ali da smo saglasni sa članstvom Kosova u UN. Srbija bi za to, nije to precizirano, dobila brzi ulazak u EU i vjerovatno značajnu ekonomsku korist”, rekao je Vučić i istakao da je to za Srbiju neprihvatljivo.
Sagovornici Nova.rs iz diplomatskih izvora navode da je riječ o revidiranom prijedlogu koji je objavio Albanian post, a iz onog što smo čuli može se zaključiti da je na stolu blaža verzija po Srbiju, te da je najproblematičniji dio koji se odnosi na članstvo Kosova u UN.
Ključni elementi
Šta Srbije priznaje, a šta ne?
Kao što je rekao i sam Vučić, na ovaj način Beograd ne bi formalno priznao nezavisnost Kosova.
U prvom non paperu koji je objavio Albanian post pisalo je da Srbija stavljanjem potpisa na taj dokument prihvatila realnost Kosova kao nezavisne države, a da bi međusobno priznanje uslijedilo, eventualno, za 10 godina kada bi obje države postale članice EU.
U aktuelnom dokumentu navodno nema ni “prihvatanja realnosti nezavisnog Kosova”, niti međusobnog priznanja. Spekuliše se da bi sada Srbija trebalo da prihvati realnost pravnog sistema Kosova.
Ovo je dosta blaža i prihvatljivija formulacija za Beograd, u odnosu na onu koja je prvobitno bila predviđena.
Zašto je važno da se Srbija ne protivi ulasku Kosova u UN?
Najproblematičnije u ovom prijedlogu je stavka da se Srbija ne protivi ulasku Kosova u Ujedinjene nacije. Međutim, Beograd ionako o tome ne odlučuje. Veto na članstvo u UN mogu da stave Kina i Rusije, kao stalne članice Savjeta sigurnosti, koje inače još nisu priznale Kosovo.
Ipak, stavljanje potpisa na papir na kome piše da se tome ne protivimo, ako ne za Rusiju i Kinu, bio bi znak za pet članica EU koje još nisu priznale Kosovo da to učine. Jer, ako se Srbija ne protivi njegovom ulasku u međunarodne organizacije, zašto bi one imale problem da to podrže.
Šta bi Kina uradila, ukoliko bi stavili paraf takav prijedlog, pitanje je, a Rusija već neko vrijeme koristi slučaj Kosova kao argument za secesiju dijelova ukrajinske teritorije.
Šta znači ubrzani ulazak Srbije u EU?
Vučić je potvrdio da bi Srbija potpisivanjem ovog dokumenta ubrzano ušla u EU, ali šta to konkretno znači pitanje je na koje nismo dobili precizan odgovor. Sagovornici ovog portala kažu da bi odgovor mogao da leži u tome da će nam se prilikom priključenja Uniji gledati kroz prste, odnosno da bi Srbija u pregovaračkom procesu mogla da uđe u EU, i bez da ispuni sve uslove kao što je to bio slučaj sa Rumunijom i Bugarskom.
Te dvije zemlje ispregovarale su sva poglavlja, osim tada poglavlja 23, koje se odnosilo na ljudska prava i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. One su ušle u EU uz obavezu da se na svakih šest mjeseci radi monitoring kada je riječ o vladavini prava.
Šta Srbija mora da uradi?
Ukoliko Srbija riješi problem Kosova, sve ostalo zavisi samo od nje, odnosno od političke volje aktuelnih vlasti.
Sagovornici Nova.rs navode da se od Srbije očekuje da bude funkcionalna demokratija, odnosno da ima nezavisne institucije, fer izborne uslove…, kao i da se usaglase sa drugim poglavljima koji se odnose na poljoprivredu, ribarstvo…
Ključna je vladavina prava, odnosno poglavlje 23 i 24, koji se odnose na ljudska prava, borbu protiv kriminala i korupcije. Tim poglavljima, odnosno sada klasterom jedan, je i uslovljen napredak u pregovorima sa EU.
Pomenuti medij tvrdi da u papiru koji je na stolu postoji dio sa naslovom “Štap i šargarepa”, ali taj dio nije objavljen do sada, pa čak ni u Albanian postu.
U tom dijelu trebalo bi da piše koje su kazne, odnosno štap, za Beograd i Prištinu ako ne urade ono na šta su se obavezale.
Koji je rok za potpisivanje sporazuma?
Predsjednik Vučić nije otkrio koji je rok za potpisivanje dokumenta koji su isporučili savjetnici Macrona i Solcha – Emanuel Bon i Jens Platner.
U diplomatskim izvorima im je nezvanično rečeno da bi dokument trebalo da bude potpisan do polovine sljedeće godine, kao što je pisalo u non paperu koji su objavili albanski mediji.
Prijedlog konačnog sporazuma, prema riječima sagovornika ovog portala, ne predstavlja finalnu verziju i podložan je promjenama, pa će Berlin i Pariz biti spremni da saslušaju obje strane ukoliko imaju dodatne prijedloge ili amandmane na postojeću verziju dokumenta.
