Njemački list TAZ večeras je objavio članak na svom portalu, koji potpisuje novinar Erich Rathfelder, inače njihov dopisnik za Balkan.
Rathfelder se u svom članku osvrnuo na posljednja dešavanja u Bosni i Hercegovini, odnosno na glasanje u Domu naroda PS BiH, gdje su srpski predstavnici, uz podršku delegata HDZ-a, u ponedjeljak pokušali oboriti Zakon o zabrani negiranja genocida u BiH.
On je istakao kako su srpski politički predstavnici u ponedjeljak vratili u Dom naroda, nakon što su u augustu napustili državne institucije.
TAZ-ov dopisnik je podsjetio na ranije najave Milorada Dodika, koji je više puta spominjao secesiju Republike Srpske, a Rafthfelder konstatuje da povratak srpskih predstavnika u Dom naroda ne znači nikakav mir.
Smatra da je riječ o privremenom povratku, odnosno pokušaju da se poništi Zakon o zabrani negiranja genocida u BiH, kojeg je ljetos nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.
"U ponedjeljak, srpski zastupnici našli su većinu za to jer su zajedno s njima glasali i članovi hrvatskih nacionalista. Licemjerje nacionalista pokazalo se 9. novembra, kada je od svih ljudi, nacionalista Dragan Čović otputovao na simpozij u Auschwitz koji je organizovala Evropska jevrejska zajednica u Krakovu. Također, i Dodik je posjetio Auschwitz", navodi se u TAZ-ovom tekstu.
Kada je riječ o zajedničkim aktivnosti SNSD-a i HDZ-a, Rafthfelder ističe kako hrvatski i srpski ekstremisti već godinama pokušavaju stupiti u kontakt sa jevrejskim organizacijama koje predstavljaju "protivnike islama".
"Čudno je da je Dragan Čović mogao položiti vijenac u Auschwitz iako se nikada nije suštinski distancirao od fašističko-ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata. Uostalom, hrvatski ustaški režim povezan s Hitlerom pobio je stotine hiljada Srba, Jevreja i Roma i deportovao ih u logore kao što je Auschwitz", piše Rafthfelder.
U zaključku svog teksta, Rafthfelder kaže kako hrvatska desnica i dan danas teško priznaje zločine koje su počinile ustaše.
"Umjesto toga, ona nastavlja poštovati hrvatske zločince iz Drugog svjetskog rata. Bez Čovićeve saglasnosti, ne bi bilo moguće da se ulice u zapadnom dijelu Mostara nazovu imenima Jure Francetića ili Mile Budaka koji je zagovarao progon Jevreja, Roma i Srba", naveo je Rafthfelder u tekstu za TAZ.
