Sukob Srbije i Kosova tinja i u nekom trenutku bi mogao ponovo buknuti, piše list Kölnische Rundschau. A Frankfurter Allgemeine Zeitung se pita: Postavlja li Rusija nove fitilje na balkansku bačvu baruta?
Diplomatskom ofenzivom njemačka vlada već nekoliko sedmica nastoji spriječiti širenje utjecaja ruskog napadačkog rata na Balkan, piše Kölnische Rundschau. U tekstu pod naslovom „Užurbana diplomacija“ list prenosi da je njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht, nakon susreta s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, pozvala Beograd na promjenu kursa kada je riječ o sporu s Kosovom, kao i na odlučniju saradnju s EU: „U razgovoru je bilo jasno da su mir, sloboda i teritorijalni integritet zajedničke vrijednosti“, piše njemački list. „Ona (Lambrecht) je pozdravila to što je Srbija jasno osudila ruski napadački rat u Ukrajini“, prenosi DW.
Pred Srbijom su teške odluke, piše Kölnische Rundschau i ovako opisuje odvojene razgovore Vučića i premijera Kosova Albina Kurtija s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Berlinu: „Njih dvojica su predstavnici jednog neriješenog, trajnog konflikta koji se u izvjesnoj mjeri događa u dvorištu Evropske unije. (…) Sukob tinja i u nekom trenutku bi mogao ponovo buknuti. Scholz je u Berlinu istakao da je napredak u vezi s tim pitanjem od 'velike važnosti' za članstvo u EU, kojem obje zemlje teže", pišu ove njemačke novine.
U Berlinu i Briselu raste zabrinutost
Povodom posjete njemačke ministrice odbrane Christine Lambrecht Beogradu, Prištini i Sarajevu list Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi tekst pod naslovom „Visokofrekventna diplomacija na Balkanu“. U tekstu se najprije podsjeća na ratove u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, a zatim postavlja i pitanje: „Je li sve to gotovo ili Rusija sada postavlja nove fitilje na balkansku bačvu baruta? U Berlinu i Briselu raste zabrinutost."
Njemački list piše da se u Sarajevu napetosti vidno povećavaju, da Republika Srpska prijeti da će napustiti BiH, kao i da već dvije godine nema državnog budžeta. Situacija je, ocjenjuje se, toliko napeta, da je mirovna misija EUFOR Altea sredinom februara aktivirala svoje vojne rezerve i poslala više naoružanih jedinica u BiH.
Frankfurter Allgemeine Zeitung ocjenjuje da je ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini i dalje jak preko Republike Srpske, s većinski srpskim stanovništvom, kao i zbog prava glasa koje ta zemlja ima u Vijeću sigurnosti.
Kada je riječ o Srbiji FAZ prenosi da se ta zemlja nije priključila sankcijama protiv Rusije, ali da jest u Ujedinjenim narodima podržala rezoluciju kojom se osuđuje napad na Ukrajinu. Podsjeća se i da su, nakon početka rata, u Beogradu održane proruske demonstracije, kao i da je predsjednik Vučić prethodnih godina intenzivno njegovao veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
„Srbija istovremeno teži priključenju EU-u i moglo bi se reći da je vrijeme da se odluči“, piše frankfurtski list, ali ujedno dodaje da u međunarodnoj zajednici ocjenjuju kako je Vučićev interes da se Republika Srpska odcijepi – malen.
Tokom posjeta Beogradu njemačka ministrica Lambrecht je na putu od zračne luke do centra grada prošla pored mosta na kojem je crnim slovima ispisano „Kosovo je Srbija" i ta poruka ne zaobilazi nikoga ko je u službenom posjetu Beogradu, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung: „Ta parola nije uklonjena, kao što nije uklonjen ni mural ratnom zločincu Ratku Mladiću, masovnom ubici iz Srebrenice“, zaključuje njemački list.
