Početkom sedmice je održan virtualni summit o budućnosti zemalja zapadnog Balkana. Njemačka štampa analizira rezultate „Berlinskog procesa“ - i kritizira kancelarku Merkel, prenosi Deutsche Welle.
Savezna kancelarka Angela Merkel je osobno 2014. pokrenula „Berlinski proces" kako bi bolje koordinirala politiku Evropske unije prema zapadnom Balkanu, ali i intenzivirala proces EU-integracije zemalja iz regije. Nakon virtualnog summita s liderima tih država održanog u ponedjeljak šefica njemačke vlade je istaknula kako ima još puno problema, ali i napomenula da su ostvareni i neki uspjesi.
Izričito je u tom kontekstu navela program razmjene među mladima u regiji, odnosno napredak po pitanju infrastrukturnih i prometnih projekata.
„Mršavi" rezultati summita
„Obzirom na dimenzije problema koje se u političko-strateškom smislu povezuje sa zapadnom Balkanom, rezultati summita su ipak mršavi. Ljudi u regiji uopće nisu dobili nikakav signal kako će se stvari razvijati praktično u pogledu integracije u Evropsku uniju", konstatira berlinski list Die Tageszeitung (taz).
Pritom se, kako piše Erich Rathfelder, dopisnik ovog lista s Balkana, itekako registrira da „EU mlako reagira na agresivni nastup Rusije, koja širi politički utjecaj na Srbiju i Republiku Srpsku u Bosni, i koja masivno isporučuje oružje Srbiji".
Ugledu EU u regiji je bez sumnje naštetila činjenica da Unija nije osjetnije pomogla zapadnom Balkanu u borbi protiv pandemije, zaključuje taz. I dodaje kako su istovremeno dvije sile, Rusija i Kina, regiji isporučile vakcine. „Obećanje Merkel da će EU sad isporučiti tri miliona doza vakcina, nekako baš ne zrači oduševljenjem", primjećuje Rathfelder.
„Gdje je inicijativa EU protiv politike Bugarske koja želi prisiliti Sjevernu Makedoniju da prizna bugarske korijene? Što se diskutiralo o slobodi putovanja (op. red.: bezviznom režimu) za Kosovo? Kako bi se trebalo boriti protiv autokratskih snaga na Balkanu kad jedan Janez Janša predsjeda Evropskom unijom? I što je s izbornim zakonom u Bosni?", piše dopisnik Die Tageszeitunga s Balkana. I svoj osvrt zaključuje još jednim pitanjem:
„Zašto je Angeli Merkel tako teško progovoriti o tome?"
Nestrpljenje na Balkanu
List Rheinische Post (RP) u članku pod naslovom „Balkanske države postaju nestrpljive" piše o frustracijama zemalja iz regije koje su zaustavljene na putu prema EU. Radi se o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Pregovori s njima su ponovno blokirani, piše dopisnik RP-a Thomas Roser. Pritom citira premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva koji je rekao da je taj potez „ogroman podbačaj EU i loša poruka za cijelu regiju".
RP naglašava kako se u „EU-čekaonici" sve više širi „klonulost", i to uprkos plemenitim pismima namjere i evropskoj perspektivi obećanoj još u Solunu 2003. „Od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju 2013. proširenje je praktički na ledu", piše RP.
Uz umor od proširenje i nedosljednu politiku prema Balkanu EU-članica, koja često ovisi o izborima i političkim dnevno-aktualnim temama, toj situaciji zastoja su doprinijeli i bilateralni „manevri smetnji" od strane susjeda EU, te manjkavosti po pitanju vladavine prava, nedostatak napretka u integraciji i autoritarne tendencije u zemljama koje su i same aspiranti na članstvo u Uniji, piše dopisnik lista Rheinische Post. I dodaje:
„Vakuum moći do kojeg je došlo zbog popuštanja zanimanja EU, sada koriste neki drugi: ne samo Kina i Rusija, već i Turska i Mađarska sustavno grade svoj utjecaj u regiji."
