"Slaven Kovačević je odbio da se nacionalno definiše, navodeći da je "Bosanac". Dakle, Kovačević nije ni Hrvat, ni Bošnjak, ni Srbin. On je državljanin zemlje, koji odbacuje podjelu na etničke grupe odnosno na tzv. konstitutivne narode. Kovačević u Ustavu Bosne i Hercegovine i njegovom etničkom principu vidi korzet, koji sprječava društvo da živi normalnoi bude održivo u budućnosti", piše Erich Rathfelder za Tageszeitung iz Berlina.
Time se, u svojoj presudi, bavio Evropski sud za ljudska prava i rekao da je klasifikacija prema etničkim grupama od sekundarnog značaja za političko predstavljanje u BiH. Zato bi sveobuhvatna reforma Izbornog zakona morala osigurati da svi građani u Bosni i Hercegovini glasaju ili mogu biti birani – bez obzira na mjesto stanovanja ili etničku pripadnost. Time Evropski sud za ljudska prava poziva i na provođenje prethodnih presuda sličnog sadržaja.
"Hrvatska i srpska strana već odbacuju presudu"
TAZ piše da primjena ove presude zavisi od vladajućih stranaka kao i da hrvatska i srpska strana već odbacuju presudu.
"Tako mogu blokirati nenacionalističku bošnjačku većinu, koja očajnički želi u EU", piše dalje TAZ i pita se kako može doći do integracije u EU, ako se ignorišu odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Njemački list podsjeća kako je „tokom rata od 1992. do 1995. godine etnički princip nametnut silom. Prvo srpske, a od 1993. godine i hrvatske trupe pokušale su da osvoje i prisvoje dijelove zemlje - pod etničkim prefiksom. Nesrpsko stanovništvo je protjerano sa srpskih područja, a nehrvatsko sa hrvatskih područja. Uslijedili su: etničko čišćenje, masovna ubistva i silovanja. Jedino je vlast, koju je podržavalo bošnjačko, muslimansko stanovništvo, i Armija BiH u Sarajevu, Tuzli i područjima pod njihovom kontrolom, držalo do bosanske tradicije suživota", piše TAZ.
List navodi kako je nakon razoružavanja tri vojske u Dejtonu (1995) sklopljen mir a BiH pod nacionalnim predznakom podijeljena na dva entiteta, pri čemu sada u RS-u živi 80 posto Srba, dok u entitetu Federacija BiH Bošnjaci i Hrvati u mnogim gradovima žive „skupa pa ipak odvojeno". Istovremeno, „Nesrbi se, na primjer, ne mogu kandidirati za predsjednika RS".
Sud u Strazburu zacrtao smjernice za naredne izbore
TAZ potom konstatuje da "Evropski sud za ljudska prava svojom presudom pokušava staviti do znanja da svi građani BiH imaju pravo da na cijeloj teritoriji zemlje biraju i budu birani, bez obzira na njihovu vjeru i etničko-nacionalnu pripadnost", piše TAZ i dodaje kako je sud u Strazburu time jasno zacrtao smjernice za naredne izbore. „Izborni zakon se sada mora usaglasiti" sa tom presudom", kaže se u članku.
Njemački list osvrće se i na izbore u BiH 2022, u kojima su nacionalisti zabilježili značajne gubitke na izborima za Predsjedništvo BiH ali: "Međunarodna zajednica je na žalost propustila da se odlučno suprotsavi nacionalistima." Uz to „SAD i EU su do napada Rusije na Ukrajinu 24.2.2022., zapostavile Balkan a time i BiH".
Tek sada Zapad reaguje i želi ‚pridobiti‘ Srbiju a Vučiću se ‚udvaraju‘ SAD i EU, piše dalje TAZ. „Civilno društvo u BiH kritikuje tu appeasement-politiku Zapada prema nacionalistima, jer ona negira sopstvene demokratske vrijednosti. Zapadno orijentirani Kurti se potiskuje u stranu, prijeti mu se sankcijama. Ništa se bitno ne poduzima protiv Dodika – uprkos stalnih prijetnji da će otcijepiti RS. „Pod kritikom je i visoki predstavnik Christian Schmidt– zbog svog prohrvatskog stava: Na dan izbora u oktobru promijenio je Izborni zakon u korist hrvatskih ekstremista", kaže se na kraju članka, koji je objavio Tageszeitung iz Berlina.
