Rusija na Balkanu demonstrira „svoju remetilačku moć“ i kao primjer za to navodi neslaganje Moskve sa izborom novog visokog predstavnika za BiH, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung, prenosi DW. Na tu funkciju Njemačka je u januaru ove godine kandidirala bivšeg parlamentarnog sekretara u Ministarstvu odbrane (2005-2013) i nekadašnjeg ministra poljoprivrede Christiana Schmidta.
To je, kako je navedeno u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova uslijedilo „u bliskoj saradnji i konsultacijama sa međunarodnim partnerima". Mjesec prije toga, bh. mediji su objavili da je Berlin sa Moskvom napravio jednu vrstu deala na račun Bosne i Hercegovine. Tvrdili su kako je taj dogovor trebao „osigurati pristanak Rusije na izbor njemačkog kandidata" za prvog čovjeka OHR-a i „dovesti Washington, koji se nalazio u fazi smjene vlasti sa Trumpa na Baidena, pred svršen čin", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u tekstu pod nazivom: „Ometajuća paljba Moskve"
„Ali podrška Moskve", nastavlja FAZ, „nipošto nije obezbjeđena". S tim u vezi list ukazuje na izjave ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Bocana Harčenka. Ovaj „stari ratnik ruske balkanske diplomatije" je 2007. godine pored njemačkog diplomate Wolfganga Ischingera i Amerikanca Franka Wiesnera bio predstavnik Rusije u tzv. Trojci, „koja je pokušala ostvariti sporazum između Kosova i Srbije, prije nego što je kosovska deklaracija o nezavisnosti, pripremljena uz podršku Zapada, u februaru 2008. okončala cijelu histeriju".
FAZ podsjeća kako je Harčenko nedavno, u svojevrsnom upozoravajućem intervjuu datom u Srbiji, ne samo rekao da Moskva ne odobrava imenovanje novog visokog predstavnika, već i da smatra da je vrijeme za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu. Njemački list dodaje i da je ruski ambasador naznačio da će se Rusija, ako bude potrebno, okrenuti protiv Schmidtove kandidature u Vijeću sigurnosti UN-a.
Koliko daleko su Rusi spremni da idu?
„Niko ne zna koliko daleko su Rusi spremni da idu. U State Departmentu postoje glasovi koji kažu da će se, ako to bude potrebno, Rusija i Vijeće sigurnosti zaobići. Preliminarna odluka mogla bi biti donesena na sastanku "Vijeća za implementaciju mira (PIC)", zakazanog za 16. mart. Rusija je također članica ovog tijela, koje nadgleda rad visokog predstavnika i odlučuje o njegovom imenovanju. Ali zasad nije jasno ni da li Washington podržava njemačku kandidaturu", piše FAZ.
List dodaje kako se radi o potezu, koji je njemačka strana povukla u kasnoj fazi Trumpove vladavine, u vrijeme zatišja između Evrope i SAD u pogledu politike na Balkanu i podvlači da od strane nove američke vlade do sada nije stigla službena podrška Schmidtovoj kandidaturi.
„Iza kulisa, kako se čini, stvari tako stoje da ni u Berlinu izgleda nisu (više) sigurni. Sve dok podrška Washingtona nije osigurana, besmisleno je stavljati Schmidtovu kandidaturu na izglasavanje. Jer, kako smatraju u Berlinu, neugodno iznenađenje, na kraju krajeva, prijeti ne sa ruske već sa američke strane", navodi FAZ. Berlin se ipak nada da vrstan poznavalac Balkana Joe Biden neće, odmah na početku svog predsjedničkog mandata, Nijemcima podići znak "Stop".
Još nije poznato ko će biti novi visoki predstavnikJoš uvijek je neizvjesno hoće li Christian Schmidt doći na mjesto šefa Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu: Rusi se protive, Amerikanci još nisu dali jasnu podršku a navadno postoji i britanski kandidat.
Britanski protivkandidat Schmidtu?
Stvari ne pojednostavljuje ni činjenica da se nedavno govorilo i o britanskom protivkandidatu Christianu Schmidtu na funkciji visokog predstavnika. Tim prije, što bi u slučaju njemačko-američkog dogovora ostalo neizvjesno koliko duboko bi sezao otpor Moskve, piše FAZ. List navodi kako bi Rusija mogla povećati svoj angažman i na primjer prekinuti evropsku vojnu misiju Eufor/Althea u BiH, čiji je zadatak podrška Daytonskom sporazumu i obuka Oružanih snaga BiH. Od početka misije 2004. godine, Vijeće sigurnosti UN-a uz rusku podršku svake godine produžava ovaj mandat. Posljednji put to je bilo u novembru 2020. „Ako bi to zaista željela, Rusija bi mogla spriječiti sljedeće produženje mandata", konstatuje novinar lista Frankfurter Allgemeine Zeitung i zaključuje: „Bosna je idealan poligon za hladni, zamjenski rat Rusije protiv Zapada. Posebno onda, kada nije jasno govori li Zapad jednim jezikom."
