Iako je Njemačka odani saveznik Izraela kojem pruža bezuvjetnu podršku, što se smatra “povijesnom dužnošću”, primijetna je promjena u tonu Njemačke vlade, s obzirom na snažne pokazatelje promjene u stajalištu javnog mnijenja, kako je to primijetila Erika Solomon, dopisnica The New York Timesa iz Berlina.
Solomon u svom izvještaju navodi da je njemački kancelar Olaf Scholz bio među prvim stranim čelnicima koji su posjetili Izrael nakon napada 7. oktobra. Tom prilikom je izrazio podršku svoje zemlje Izraelu, rekavši da Njemačka u teškim vremenima ”ima samo jedno mjesto, a to je uz Izrael”.
U januaru se Njemačka pridružila timu odbrane Izraela na Međunarodnom sudu pravde, kako bi se pozicionirala kao neka vrsta “moralnog autoriteta” kada je riječ o zaštiti Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Čak je i na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji njemački kancelar više puta izbjegavao odgovoriti na pitanje o tome je li Izrael prekršio međunarodno humanitarno pravo.
Njemačko javno mnijenje sada smatra da je ono što izraelska vojska radi u Gazi neopravdano, a čini se da se i Vlada počela svrstavati uz njega.
Scholz je prije dvije sedmice ponovno posjetio Izrael, a njegov ton se ovog puta promijenio. Na konferenciji za štampu je izjavio, dok je izraelski premijer Benyamin Netanyahu stajao uz njega, “Može li cilj, kakav god on bio, opravdati užasno visoku cijenu?”
Dopisnica Solomon kaže da je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, također, promijenila svoj ton bezuvjetne podrške, kada je prošle sedmice iznijela svoju namjeru da pošalje delegaciju u Izrael jer je Njemačka, kao potpisnica Ženevske konvencije, ”dužna podsjetiti sve strane na njihovu dužnost da poštuju međunarodno humanitarno pravo.”
Solomon je podsjetila i na izjave koje je Baerbock dala tokom svoje šeste posjete regiji, u kojima je situaciju u Gazi opisala kao ”pakao”. Pozvala je Izrael da odustane od svoje invazije na Rafah, rekavši: “Ljudi ne mogu jednostavno ispariti, nestati u zraku.”
Kritizirala je izraelsko odbijanje da pruži humanitarno rješenje koje bi zaštitilo raseljene, na što je izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz odgovorio, rekavši: “Očekujemo da nas naši prijatelji nastave podržavati u ovim teškim vremenima, a ne da nas oslabe pred terorističkom organizacijom Hamas”.
Prema dopisnici američkog lista, nije došlo samo do promjene u stavu Berlina, jer je promjena primjetna i u stavovima njemačkih stranaka, koje se pitaju je li njemačka podrška prekoračila granice.
Dopisnica The New York Timesa citira Thorstena Bennera, direktora Međunarodnog instituta za javnu politiku u Berlinu, koji kaže da ta podrška više nije održiva i da Njemačka, koja se drži ideje da je sigurnost Izraela “razlog postojanja države”, pružila dojam da nudi bjanko ček.
Interesi Njemačke
Solomon je napisala da Njemačka pokušava braniti svoje interese širom svijeta kroz politike koje, naprimjer, podrazumijevaju podršku sklapanju sporazuma između Evropske unije i Egipta kako bi se obuzdala migracija na kontinent ili vojnu podršku Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj invaziji. No, stručnjaci za vanjsku politiku smatraju da je podrška Izraelu potkopala njemački kredibilitet da upućuje kritike autoritarnim vladama, kako ih je opisala, zbog kršenja prava, poput Vlade Vladimira Putina.
Solomon kaže da se erozija ovog kredibiliteta posebno osjeća u zemljama koje se ponekad nazivaju globalnim jugom.
Malezijski premijer Anwar Ibrahim javno je ukorio njemačkog kancelara dok je stajao pored njega na konferenciji za novinare ovog mjeseca u Berlinu, rekavši: ”Protivimo se kolonijalizmu, aparthejdu, etničkom čišćenju i oduzimanju teritorija bilo kojoj zemlji, bilo u Ukrajini ili u Gazi. Gdje smo bacili našu ljudskost? Čemu ovo licemjerje?”
Solomon dodaje da se donedavno činilo da njemačko javno mnijenje čvrsto podržava vladu u njenoj podršci izraelskoj vojnoj kampanji.
Međutim, ankete koje su proveli javni emiteri tokom posljednjih sedmica pokazuju da 70 posto ispitanih Nijemaca sada smatra da izraelske vojne akcije nisu bile opravdane, a svega nekoliko sedmica ranije je iznosio oko 50 posto.
Kancelar Scholz više ne može izbjeći ovu temu čak ni na sastancima s njemačkim glasačima. Ove sedmice ga je, naprimjer, jedna Njemica u gradu Brandenburg, u blizini Berlina, otvoreno optužila za licemjerje, pitajući kako Njemačka može osuđivati invaziju na Rafah dok je istovremeno jedan od najvažnijih dobavljača oružja Izraelu.
Finansiranje UNRWA-e
Međutim, dopisnica The New York Timesa smatra da neće biti radikalnije promjene u stavu Njemačke. Kao primjer za to navodi da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo prošle sedmice da će uključiti pitanja o Izraelu u test za državljanstvo, što govori o tome da Njemačka podršku Izraelu vidi kao dio vlastitog identiteta.
Očekuje da će, osim ako Washington ne poduzme strožije mjere odvraćanja protiv Izraela, stvar biti ograničena na simbolične korake.
U svom odgovoru na pismeno pitanje jednog od zastupnika o tome hoće li Njemačka zaustaviti isporuku oružja Izraelu, Vlada je samo odgovorila da će se svaka isporuka razmatrati od slučaja do slučaja.
Jurgen Hardt, vanjskopolitički glasnogovornik kršćanskih demokrata u Njemačkom parlamentu, smatra da je nastavak finansiranja Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) najvažnija odluka koju Njemačka sada može donijeti.
Čini se da Njemačka mijenja svoj stav o agenciji, smatra Solomon, jer je ove sedmice najavila da će ponovno finansirati UNRWA-u u područjima djelovanja izvan Pojasa Gaze.
Nekoliko sedmica ranije, njemačke diplomate zatražile su smjenu šefa UNRWA-e Philippea Lazzarinija, kao uvjet za ponovno ubrizgavanje sredstava, tvrde njemački i evropski dužnosnici upoznati s tim pitanjem. Isti zvaničnici su istakli da je od tada primijetno značajnije popuštanje u stavu Njemačke koja više ne insisitira na zahtjevu da se Lazzarini smijeni.
Njemački zvaničnici kažu kako očekuju da će sredstva dodijeljena za operacije u Gazi vjerovatno biti isplaćena do kraja maja.
