Situacija u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća. Napori u pravcu otcjepljenja su neprihvatljivi. Po meni to znači da bi sada trebalo postojeći režim sankcija primijeniti i protiv gospodina Dodika“, izjavila je Annalena Baerbock, nova njemačka ministarka vanjskih poslova poslije susreta šefova diplomatija Evropske unije u Briselu.
Prvi je ovo zvanični poziv zemljama EU da se pokrene proces uvođenja sankcija Miloradu Dodiku, vođi rušilačkog pokreta iz RS čiji je pokretač bila zabrana negiranja genocida u Srebrenici i zabrana veličanja ratnih zločina.
No, kakava je procedura za donošenje sankcija EU i kakve se sankcije mogu donijeti?
Poznato je da odluka o sankcijama EU zahtjeva široki konsezus odnosno pristanak svih članica. S obzirom na prilično velik broj članica EU, jasno je da je teško postići dogovor o tome da li, kome i kakve sankcije uvesti. No, nadu daje to što je inicijative krenula od Njemačke, najjače i najutjecajnije članice EU.
No, krenimo redom - Kako se donose?
Vijeće Evropske unije u kojem su predstavnici svih 27 zemalja članica, odlučuju o uvođenju sankcija i to jednoglasno.
U Vijeću EU postoji stalni odbor - Politički i sigurnosni odbor - koji priprema odluke o uvođenju novih sankcija, o produženju već postojećih ili o ukidanju sankcija. Formalne odluke donose ministri vanjskih poslova. Sankcije stupaju na snagu čim budu objavljene u Službenom listu Evropske unije.
Trenutno je na snazi oko 40 sankcija EU širom svijeta.
Inače, Vijeće EU svake godine produžava odluku kojom se mogu uvesti sankcije političarima ili organizacijama iz BiH. Zadnji put je produžena 31. marta ove godine i važi do 31. marta iduće.
Kakve sankcije se mogu uvesti?
Spektar sankcija je širok. Međutim, nisu, naravno, poznati svi mehanizmi ali osnovi su - finansijski i onaj koji se odnosi na ograničavanje kretanja.
Na stranici Vijeća EU navode se dijelovi mogućih sankcija.
Evo kako oni to opisuju:
Mjere koje se uvode trebaju biti usmjerene na one koji su odgovorni za politike ili aktivnosti koje su potaknule EU na uvođenje mjera ograničavanja i na one koji imaju koristi od takvih politika i aktivnosti te ih podržavaju. Takve ciljane mjere učinkovitije su od mjera koje se primjenjuju bez razlike te smanjuju neželjene posljedice za one koji nisu odgovorni za takve politike i aktivnosti na najmanju moguću mjeru", navodi se.
Govoreći o sankcijama koje su se do sada uvodile, što bi trebale biti kao neke smijernice, Vijeće EU kaže:
Mjere koje se upotrebljavaju u konkretnoj situaciji razlikovat će se ovisno o ciljevima mjera ograničavanja i njihovoj vjerojatnoj učinkovitosti u postizanju tih ciljeva u određenim okolnostima, odražavajući ciljani i diferencirani pristup EU-a. One uključuju, među ostalim, zamrzavanje sredstava i gospodarskih resursa, ograničavanje ulaska, embargo na oružje, embargo na opremu koja bi se mogla upotrijebiti za unutarnju represiju, druga ograničavanja izvoza, ograničavanja uvoza i zabranu letenja.Također su korištene zabrane pružanja finansijskih usluga, među ostalim onih u vezi sa zabranom izvoza određenih proizvoda te zabrane ulaganja. U tom kontekstu također su upotrebljavane sektorske zabrane ili mjere za sprečavanje zlouporabe opreme, tehnologije ili softvera za nadzor i presretanje interneta ili drugih oblika komunikacije".
Dakle, Dodik bi se mogao suočiti s finansijkim udarom, zamrzavanjem imovine (ako je ima u EU!?), ali i zabranom ulaska u zemlje EU.
No, koliko je realno da ih dobije?
Sudeći prema trenutnoj podijenosti u EU, malo realno. Naime, Mađarska će sigurno biti protiv toga, kao i Slovenija, a da će dići ruku protiv jučer je jasno rekao i šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman koji smatra da sankcije nisu rješenje. To su već tri zemlje koje bi podržale Dodika. On je svojevremeno govorio da 'nezavisna RS' ima podršku sedam zemalja.
