Kina se obrušila na Njemačku nakon što je njemačka ministrica vanjskih poslova Xi Jinpinga nazvala "diktatorom".
Kina je i pozvao berlinskog ambasadora na razgovor, u najnovijem rasplamsavanju napetosti sa zapadnom demokratskom silom oko toga kako se kineskog čelnika opisuje u inozemstvu.
Pozvali ambasadoricu
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je to u intervjuu za Fox News tokom prošlosedmične posjete Sjedinjenim Američkim Državama.
Upitana o ruskom ratu protiv Ukrajine, Baerbock je izjavila:
"Ako bi Putin (Vladimir Putin, predsjednik, Rusije. o.p.) dobio ovaj rat, kakav bi to znak bio za druge diktatore u svijetu, poput Xija, poput kineskog predsjednika?".
Kineska vlada u nedjelju je pozvala njemačku ambasadoricu u Pekingu, Patriciu Flor, kako bi izrazila protrst protiv komentara ministrice, rekao je u za CNN glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je Peking "veoma nezadovoljan" komentarima i da im se "odlučno protivi".
"Primjedbe Njemačke krajnje su apsurdne. Ozbiljno ugrožavaju političko dostojanstvo Kine i otvorena su politička provokacija", rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning na redovnom brifingu za novinare.
Ovo nije prvi put da je Kina pokazala osjetljivost prema tome kako strani čelnici govore o Xiju – kineskom čelniku u periodu u kojem je uspostavio snažnu centraliziranu moć i skoro je godinu u svom trećem petogodišnjem mandatu kojim krši norme.
Slično rekao i Biden
U junu je i američki predsjednik Joe Biden također nazvao Xija "diktatorom".
To je izazvalo žestoku reakciju Pekinga.
U to vrijeme, kinesko ministarstvo vanjskih poslova naježilo se na Bidenove komentare, rekavši da su "ozbiljno oprečni sa osnovnim činjenicama i ozbiljno krše diplomatski bonton".
Također, 2000. godine, Xijev prethodnik Jiang Zemin se usprotivio da ga se naziva "diktatorom" u žustroj razmjeni s američkim novinarom Mikeom Wallaceom u emisiji "60 minuta" CBS-a.
"Hoćeš reći da sam ja diktator? Iskreno govoreći, ne slažem se s vašim mišljenjem da sam diktator. Vaš način opisivanja stvari u Kini je apsurdan", rekao je Zemin.
Jianga, koji je umro 2022. u dobi od 96 godina, mnogi Kinezi pamte kao simbol za prošlu eru kada se Kina smatrala slobodnijom i manje ideološki vođenom pod sistemom poznatim kao "kolektivno vodstvo".
To se odnosilo na dogovor o podjeli vlasti među političkim elitama koji je uveo vrhovni vođa Deng Xiaoping kako bi obnovio stabilnost nakon turbulentne diktature predsjednika Mao Zedonga.
Otkako je došao na vlast prije deset godina, međutim, Xi je demontirao taj model. Vratio se nečemu što više nalikuje vladavini jednog čovjeka.
Berlin ima kompliciran i delikatan odnos s Kinom, svojim najvećim trgovinskim partnerom, nešto što je potaknulo raspravu i preispitivanje unutar Njemačke, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Rat Moskve razotkrio je koliko je Njemačka postala ovisna o ruskom plinu, a kritičari njemačke vanjske politike navodili su slične ranjivosti u njezinom odnosu s Kinom.
Odnosi su bili zategnuti zbog odbijanja Pekinga da osudi rusku invaziju na Ukrajinu, njeno rastuće partnerstvo s Moskvom i vojno držanje prema Tajvanu i Južnom kineskom moru.
Zaoštreni odnosi
Te su stvari izazvale uzbunu i zaoštravanje stavova prema Kini u evropskim prijestolnicama.
Inače, sadašnju njemačku vladu čini koalicija stranaka lijevog centra koja je dovela do odlaska Angele Merkel s vlasti krajem 2021. nakon 16 godina na čelu najvećeg evropske ekonomije.
Ministrica Baerbock dolazi iz njemačke stranke Zelenih. Zalaže se za čvršći stav prema Kini, posebno po pitanju ljudskih prava i Tajvana - samoupravne demokratije koju Peking smatra svojom.
U augustu je Baerbock rekla da Kina predstavlja izazov za “osnove načina na koji živimo zajedno u ovom svijetu”.
Njeno obraćanje izazvalo je oštar komentar kineskog državnog Global Timesa, koji ju je optužio za "blaćenje Kine" i gajenje "duboko ukorijenjenih predrasuda" prema toj zemlji.
Tokom posjeta Pekingu u aprilu, Baerbock je upozorila da bi svaki pokušaj Kine da kontrolira Tajvan bio neprihvatljiv.
Također je rekla da Peking sve više postaje suparnik više nego trgovinski partner i konkurent.
