Općina Neum se upisala kao vlasnik otoka Veliki Školj i Mali Školj iako su ti otoci državna imovina. Ovu informaciju je potvrdilo Pravobranilaštvo BiH u odgovoru na pitanje Šerifa Špage, poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Općina Neum je osim ovih otoka na sebe kao vlasnika, 2019.godine i to rješenjem Općinskog suda u Čapljini upisala i dio morske obale. U augustu prošle godine Pravobranilaštvo BiH se žalilo na ovu odluku.
Kantonalni sud u Mostaru ignoriše Pravobranilaštvo BiH
"Kako se radi o državnoj imovini, Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine podnijelo je Žalbu Kantonalnom sudu u Mostaru protiv Rješenja Općinskog suda u Čapljini, sa prijedlogom da sud pobijano Rješenje u cijelosti poništi. Obavještavam Vas da Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine još nije primilo odluku po žalbi od Kantonalnog suda u Mostaru“ navodi se u odgovoru Pravobranilaštva BiH.
![](https://raport.ba/wp-content/uploads/2024/02/odgovor-pravobranilastvo.png)
Iako je evidentno da je do upisa otoka na Općinu Neum došlo još 2019. godine, nejasno je zašto se o ovome govori tek sada. Naročito ako se zna da je u posljednje vrijeme aktuelno pitanje državne imovine i zabrana njenog knjiženja na niže nivoe vlasti.
Da je Općina Neum znala da krši zakon i da nezakonito na sebe upisuje državnu imovinu, Raport dokazuje podsjećanjem da su iz Općine Neum još 2009. godine priznali da su ovi otoci državna imovina.
![](https://raport.ba/wp-content/uploads/2024/02/ostala-drzavna-imovina-1024x431.png)
Naime, kada je nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown 2009. godine naložio da katastri, zemljišnoknjižni uredi i druge institucije u BiH koje vode javnu imovinsku evidenciju, dostave OHR-u podatke o državnoj imovini na osnovu čega je nastao i popis te imovine, iz nadležne službe Općine Neum, u dokumentima pod nazivom „ostala državna imovina“, dostavljeni su i podaci za sporne otoke.
Prije 10 godina dostavili dokumente OHR-u
Kao što se vidi iz dokumenata koje objavljuje Raport, za Mali Školj je navedeno da je državna svojina i da je nositelj prava nad njom Skupština Opštine, dok za Veliki Školj piše da su nositelji prava Božica, Ivan i Tihomir Putica.
Zašto je Općina Neum 10 godina nakon što je priznala da su ovi otoci državna imovina, odlučila da ih uknjiži u svoje vlasništvo za sada nije poznato. Međutim, činjenice govore da je u ovom slučaju svjesno prekršen Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH koji je 2005. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, a 2022.godine taj zakon „inovirao“ aktualni visoki predstavnik Christian Schmidt.
U Članu 2. Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom , jasno stoji:
"Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona."
Postavlja se i pitanje kako je Općinski sud u Čapljini mogao upisati državnu imovinu na Općinu Neum čime je prekršen zakon i očekivati je da neko za to snosi odgovornost i posljedice i da što prije reagira Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH i ispita kako je Sud u Čapljini mogao opečatiti nezakonito rješenje.
Ako se zna da su Veliki Školj i Mali Školj godinama kamen spoticanja između BiH i Hrvatske, koja našoj zemlji spori pravo nad vlasništvom nad ovim otocima što je prije nekoliko godina stopiralo i rješavanje pitanja granice između dvije zemlje i provedbu sporazuma između Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana o granici iz 1999.godini, onda je neupitno koliko je značajan rasplet situacije u vezi s ovim otocima.