Općina Neum se upisala kao vlasnik otoka Veliki Školj i Mali Školj iako su ti otoci državna imovina. Ovu informaciju je potvrdilo Pravobranilaštvo BiH u odgovoru na pitanje Šerifa Špage, poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Općina Neum je osim ovih otoka na sebe kao vlasnika, 2019.godine i to rješenjem Općinskog suda u Čapljini upisala i dio morske obale. U augustu prošle godine Pravobranilaštvo BiH se žalilo na ovu odluku.
Kantonalni sud u Mostaru ignoriše Pravobranilaštvo BiH
"Kako se radi o državnoj imovini, Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine podnijelo je Žalbu Kantonalnom sudu u Mostaru protiv Rješenja Općinskog suda u Čapljini, sa prijedlogom da sud pobijano Rješenje u cijelosti poništi. Obavještavam Vas da Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine još nije primilo odluku po žalbi od Kantonalnog suda u Mostaru“ navodi se u odgovoru Pravobranilaštva BiH.
Iako je evidentno da je do upisa otoka na Općinu Neum došlo još 2019. godine, nejasno je zašto se o ovome govori tek sada. Naročito ako se zna da je u posljednje vrijeme aktuelno pitanje državne imovine i zabrana njenog knjiženja na niže nivoe vlasti.
Da je Općina Neum znala da krši zakon i da nezakonito na sebe upisuje državnu imovinu, Raport dokazuje podsjećanjem da su iz Općine Neum još 2009. godine priznali da su ovi otoci državna imovina.
Naime, kada je nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown 2009. godine naložio da katastri, zemljišnoknjižni uredi i druge institucije u BiH koje vode javnu imovinsku evidenciju, dostave OHR-u podatke o državnoj imovini na osnovu čega je nastao i popis te imovine, iz nadležne službe Općine Neum, u dokumentima pod nazivom „ostala državna imovina“, dostavljeni su i podaci za sporne otoke.
Prije 10 godina dostavili dokumente OHR-u
Kao što se vidi iz dokumenata koje objavljuje Raport, za Mali Školj je navedeno da je državna svojina i da je nositelj prava nad njom Skupština Opštine, dok za Veliki Školj piše da su nositelji prava Božica, Ivan i Tihomir Putica.
Zašto je Općina Neum 10 godina nakon što je priznala da su ovi otoci državna imovina, odlučila da ih uknjiži u svoje vlasništvo za sada nije poznato. Međutim, činjenice govore da je u ovom slučaju svjesno prekršen Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH koji je 2005. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, a 2022.godine taj zakon „inovirao“ aktualni visoki predstavnik Christian Schmidt.
U Članu 2. Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom , jasno stoji:
"Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona."
Postavlja se i pitanje kako je Općinski sud u Čapljini mogao upisati državnu imovinu na Općinu Neum čime je prekršen zakon i očekivati je da neko za to snosi odgovornost i posljedice i da što prije reagira Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH i ispita kako je Sud u Čapljini mogao opečatiti nezakonito rješenje.
Ako se zna da su Veliki Školj i Mali Školj godinama kamen spoticanja između BiH i Hrvatske, koja našoj zemlji spori pravo nad vlasništvom nad ovim otocima što je prije nekoliko godina stopiralo i rješavanje pitanja granice između dvije zemlje i provedbu sporazuma između Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana o granici iz 1999.godini, onda je neupitno koliko je značajan rasplet situacije u vezi s ovim otocima.
