Izraelci i Palestinci pripremaju se za napetu i potencijalno nasilnu sedmicu, bez naznaka vjerovatnog prekida vatre u Gazi i poziva Hamasa na proteste širom islamskog svijeta kako bi se obilježio početak ramazana u ponedjeljak.
Ranije ovog mjeseca činilo se mogućim zaustavljanje neprijateljstava prije muslimanskog svetog mjeseca, ali nade su oslabile jer su pregovori u Kairu prošle sedmice završili bez napretka, prenosi Gaurdian.
U petak je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden rekao da dogovor između Hamasa i Izraela sada izgleda "težak".
Pojačana kontrola
Na pitanje je li zabrinut zbog nasilja u Jerusalimu, rekao je:
"Sigurno jesam".
Svake godine ramazan pojača izraelsku kontrolu nad kompleksom u jerusalemskom starom gradu, koji je za muslimane poznat kao al-Haram al-Sharif i Brdo hrama za Židove, dok stotine hiljada muslimanskih vjernika pokušava pristupiti džamiji Al-Aksa za posebne molitve koje se obavljaju samo za vrijeme ramazana.
Džamija je treće najsvetije mjesto u islamu, nakon Meke i Medine.
Uz džamiju Al-Aksa nalazi se i Zapadni zid (zid plača), najsvetije mjesto molitve za Židove.
Policijske racije u džamiji 2022. i 2023. Hamas je naveo kao razlog za napad 7. oktobra prošle godine na Izrael.
Militantna islamistička organizacija nastoji mobilizirati Palestince i muslimane širom svijeta oko pitanja pristupa džamiji tokom ramazana.
U videoizjavi objavljenoj na kanalu Telegram, Abu Obeida, glasnogovornik vojnog krila Hamasa, nazvao je Ramazan "mjesecom pobjede, mjesecom džihada".
Rekao je da grupa brani čast muslimana širom svijeta u Gazi.
“Pozivamo naše ljude da marširaju na Jerusalim, da se mole u džamijii da zaustave okupaciju koja ostvaruje svoje ciljeve kontrole i podjele. Džamija Al-Aksa pripada nama”, poručio je on.
Ranije ovog mjeseca, Ismail Haniyeh, Hamasov politički vođa u egzilu u Kataru, pozvao je islamističke grupe na Bliskom istoku, od kojih mnoge podržava Iran, da pojačaju napade na Izrael tokom ramazana, pozivajući na “široki međunarodni pokret za probijanje opsade džamije Al-Aksa”.
Brutalni napad
Rat u Gazi izazvao je Hamasov brutalni napad na jug Izraela u oktobru, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom civila.
Militanti Hamasa također su uzeli 250 talaca, od kojih je oko polovina oslobođena tokom primirja u novembru.
Izrael je potom pokrenuo ofanzivu na Gazu za koju ministarstvo zdravstva na teritoriji kojom upravlja Hamas kaže da je usmrtila najmanje 30.878 ljudi, većinom žena i djece, i pretvorila veliki dio Gaze u ruševine.
Prošle sedmice, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da će Izrael poduzeti kopnenu ofanzivu na Rafah, posljednje mjesto relativne sigurnosti u Gazi, vjerovatno tokom ramazana.
Čak su i vjerni saveznici Izraela upozorili da će takav napad dovesti do humanitarne katastrofe u Gazi i da bi mogao poslužiti kao okidač za eskalaciju nasilja.
Rafah je najjužniji grad u Gazi i prepun je oko milion raseljenih ljudi. Također je ulazna tačka za očajnički potrebnu pomoć i logistički centar za humanitarne agencije.
Izrael kaže da je većina Hamasovih čelnika i preostalih vojnih snaga tamo, "tako da njihova ofanziva ne može završiti dok se s njima ne obračuna".
Biden je u subotu rekao da je potencijalna invazija na Rafah za njega "crvena linija", ali je dodao da nikada ne bi "napustio Izrael".
U znaku sve zategnutijih odnosa između američkog predsjednika i njegovog izraelskog kolege, Biden je u intervjuu za MSNBC rekao kako vjeruje da Netanyahu svojim pristupom ratu "više šteti Izraelu nego što pomaže".
"On mora obratiti više pažnje na nedužne živote koji su izgubljeni kao posljedica poduzetih radnji”, rekao je Biden.
Hugh Lovatt iz Evropskog vijeća za vanjske odnose rekao je da je dolazak ramazana imao implikacije na cijelu regiju.
"Postoji mogućnost da Hamas mobilizira Palestince u Izraelu i na Zapadnoj obali oko percepcije da je Al-Haram Al-Sharif ugrožen.
Nasilje na svetom mjestu može lako pokrenuti nasilje drugdje, na Zapadnoj obali ili čak izvan izraelske granice, poput Libana”, tvrdi on.
Najvjerovatniji neposredni povod za demonstracije, a možda i nasilje, bilo bi nametanje strogih ograničenja molitvi u džamiji, kažu promatrači.
No jednako tako, pogled na mnoštvo muslimana koji se nesmetano mole pomogao bi u ublažavanju napetosti nakon mjeseci sukoba.
Kontrolne tačke
"Ako bude bez problema i ljudi vide pola miliona vjernika u džamiji, to će smiriti stvari, ali ako ljudi vide blokade, kontrolne tačke i muslimane koji se moraju moliti na cesti, to će biti alarm", rekao je Samer Sinijlawi, predsjedavajući nevladine organizacije Fond za razvoj Jerusalima.
Izraelski krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti, Itamar Ben-Gvir, izazvao je uznemirenost prošlog mjeseca kada je Netanyahuu preporučio da se čak i muslimanskoj manjini u Izraelu, koja čini oko 18 procenata stanovništva, zabrani pristup mjestu tokom ramazana.
Prijedlog je odbačen i izraelskoj je policiji rečeno da ograniči broj u skladu s neposrednim sigurnosnim kriterijima, s preispitivanjem nakon sedmicu.
Palestincima na Zapadnoj obali neformalno je rečeno da će muškarcima starijim od 60 godina, ženama i djeci biti dopušteno da kroz kontrolne tačke dođu do svetih mjesta tokom Ramazana.
Sinijlawi, stanovnik istočnog Jerusalima, rekao je:
“Muslimani će se sastajati svaki dan kako bi molili i sjedili za stolovima sa slikama onoga što se događa u Gazi u njihovim mislima.
U ramazanu takve stvari imaju deset puta veći utjecaj. Vrijeme je tu. Samo čekamo oluju”.
