Historija je prepuna trenutaka velikih trijumfa koji su na neki način oblikovali društvo kakvo imamo danas, ali su zabilježene i neshvatljive greške koje su ostavile veliki trag. Tako se može reći da historiju ne pišu samo pobjednici nego je ponekad i produkt zabuna, straha i nemara.
Vrata Kerkoporta (1453.)
Kada je postao glavni grad Rimskog carstva, Konstantinopolj je bio okružen zidinama koje su štitile grad od vanjskih neprijatelja. Smatrane su neprobojnima i davali su građanima osjećaj apsolutne sigurnosti. U maju 1453., tokom otomanskog opsjedanja, jedan je stražar zabunom ostavio otključana vrata Kerkoporta preko noći.
Pedeset otomanskih vojnika ušuljalo se u grad, napali su stražare i podigli svoju zastavu unutar zidina. U gradu je zavladala panika, moral stanovnika dramatično je pao. I danas se smatra kako je to pridonijelo kasnijem padu grada.
Kineska flota s blagom (1525.)
Tokom 15. stoljeća Kina je bila važna sila u međunarodnoj trgovini zbog svoje superiorne "Flote s blagom". Na vrhuncu moći flota je brojala 3 i po hiljade brodova. No političke elite zabrinjavao je društveni uspon trgovačke klase koja je polako dobivala sve veću političku važnost.
Nagovorili su vlast da zapali i uništi većinu brodova iz flote te je do 1525. flota gotovo nestala. Kineska ekonomija tada bilježi znatan pad kao i smanjenje utjecaja na svjetskom tržištu što je pomoglo Evropi da se izdigne kao svjetska ekonomska sila.
Bitka za Karansebes (1788.)
Oko 1788. vodio se rat između Austrougarske i Otomanskog carstva, a u oktobru te godine odigrala se bitka za Karansebes. Jedne noći austrijski su stražari sreli putnike koji su im ponudili rakiju koju su odbili podijeliti s ostalim vojnicima.
Izbila je pijana svađa, ostatak austrijskih vojnika protumačio je to kao turski proboj te su u mraku započeli bitku s vlastitim vojnicima koja je rezultirala s oko nekoliko hiljada mrtvih vojnika. Turci su nekoliko dana kasnije bez problema zauzeli grad.
Prodaja Aljaske (1867.)
Ruska je ekonomija bila na rubu nakon poraza u Krimskom ratu. Za to vrijeme Aljaska je nastavila biti važno trgovačko središte. Zabrinut da bi Britanci mogli iskoristiti rusku ranjivost, car Aleksandar II. prodao je teritorij Aljaske Sjedinjenim Američkim Državama za otprilike 13 miliona KM (preračunato u današnju vrijednost iznos bi bio oko 250 miliona KM).
To je pomoglo osnažiti vezu između SAD-a i Rusije ali se ispostavilo da je riječ o velikoj grešci kada je na Aljasci pronađeno zlato!
Space shuttle Columbia (2003.)
Nakon 18 odgoda, ovaj je svemirski shuttle lansiran 16.1.2003. U prve dvije minute od podizanja, dio izolirajuće pjene odvojio se od vanjskog tanka i pogodio lijevo krilo. NASA-ini inženjeri nisu vjerovali da je bila riječ o velikom problemu te je cijela stvar zaboravljena. Tokom povratka 1.2.2003. cijeli se shuttle dezintegrirao a svih 7 članova posade je poginulo.
