Nakon ramazana u kojem se muslimani odriču svih tjelesnih uživanja i tokom cijelog mjeseca nastoje postići Božije zadovoljstvo na način da učine što više dobrih djela, slijedi ovozemaljska nagrada za sav trud i odricanje, a to je najveći muslimanski praznik - Ramazanski bajram.
Bajram je vrijeme radosti, slavlja i veselja, a sam pojam riječi ušao je u upotrebu zahvaljujući Osmanlijama.
Naime, u modernoj Turskoj bajram je prihvaćen kao riječ turskog jezika koja se koristi za sve praznike, pa tako osim Ramazanskog i Kurbanskog bajrama koristi se i u oblicima kao što su „Cadilar bayrami“ (noć vještica), Noel bayrami (Božić) ili Cumhuriyet bayrami (dan republike).
Na Balkanu, među Bošnjacima, pojam bajram označava isključivo mubarek dane vezane uz Ramazanski i Kurban-bajram.
Međutim, do samog obilježavanja praznika prethodi niz tradicionalnih aktivnosti koje vjernici sprovode u cilju što ljepše proslave.
Bajram odiše zajedništvom, radosti i duhovnom obnovom, obiluje bogatim skupom tradicionalnih običaja koji krase porodične proslave. Ovi običaji, preneseni kroz generacije, nose sa sobom duboko ukorijenjeno značenje i simboliku koja doprinosi stvaranju jedinstvenog identiteta zajednice. Ovi običaji koji su duboko usađeni u kulturi i tradiciji - ne samo da obogaćuju proslavu Bajrama, već i osnažuju povezanost među ljudima.
Čišćenje kuća i mahala
Prije samog praznika, običaj je vjernika da urede svoje kuće, bašte, ulice i džamije kako bi na Bajram sve bilo čisto i mirišljivo.
Svaka generacija vjernika ima svoja zaduženja u tom pogledu. Dok su žene zadužene za uređenje kuće, muškarci čiste mahale i ulice, a mladići i djevojke okupljaju se dan prije praznika i provode akciju čišćenja svoje mahalske džamije kako bi za Bajram u najljepšem ruhu dočekala vjernike.
Priprema bajramskih jela
Jedan od najupečatljivijih aspekata bajramskih običaja je priprema hrane. Nakon uređenja kuća i domova, majke i sestre vjernice počinju sa pripremom tradicionalnih jela i kolača koji su neizostavan dio bajramskih sofri poput baklava, hurmašica, kadaifa…
Tako se u danima prije bajrama osjeti posebna atmosfera kojoj svjedoče i raduju se i pripadnici drugih vjera. Na licima vjernika, dok još poste i koji su pomalo iscrpljeni od obaveza, primijeti se radost, a mahalama se šire prijatni mirisi raznolikih delicija i poslastica.
Proces pripreme hrane ne samo da slavi bogatstvo kulinarske baštine, već i naglašava važnost zajedničkog okupljanja oko stola. Hrana se dijeli s prijateljima, porodicom i siromašnima, što simbolizira solidarnost, gostoprimstvo i brigu za druge.
Bajramska odijela
Osim što je bitno da nam je prostor u kojem boravimo ( kuće, avlije, džamije) čist, važno je i da smo mi svježi, čisti, odmorni i što ljepše sređeni.
Još jedan od običaja jeste i priprema posebne odjeće koja se oblači prvi dan bajrama, a lijepo je - za one koji su u mogućnosti - za bajram kupiti novo bajramsko odijelo/haljinu.
Za one koji nisu, dovoljno je da odjeća bude čista i naparfemisana prijatnim mirisima. Žene se uglavnom odlučuju za tradiconalnu nošnju dimije, kaftane, haljine, a muškarci također za tradicionalnu nošnju i odijela.
Uoči samog bajrama, nakon jacija-namaza s čime završava mjesec posta, u džamijama širom BiH se pale kandilji kako bi posebno obasjali i dodatno ukrasili mahalu i time naglasili dolazak najvećeg muslimanskog praznika. Kandilji se inače pale samo za posebne prilike, u mubarek noćima i tokom muslimanskih praznika.
Također, mnogi gradovi i naselja, noć uoči Bajrama organizuju vatromet koji se inače pali u svečarskim prilikama, a koji daje posebnu notu večeri i naglašava atmosferu. Vatromet se nerijetko pali upravo sa džamijskih munara.
Bajram-namaz
Bajram također donosi sa sobom i duhovne običaje poput obavljanja bajramske molitve u džamiji, koji okuplja vjernike na zajedničkom obrednom prostoru.
U rano jutro prvog dana ovog praznika, muški članovi porodice odlaze u džamije na bajram-namaz koji se klanja samo za ovaj muslimanski praznik. Ova molitva predstavlja izraz zahvalnosti prema Bogu za protekli mjesec posta, kao i priliku za obnovu duhovne veze s vjerskim identitetom i vrijednostima.
'Bajramska sevdalinka'
S obzirom da Bajram znači radost, vjernici se nerijetko vesele uz ilahije/duhovne pjesme i sevdalinke, a posljednjih godina organizuju se i bajramski koncerti duhovne muzike koji iz godine u godinu posjećuje sve veći broj vjernika.
Svi gore navedeni običaji opjevani su u sevdalinci "Nek' mirišu avlije" koja se redovno interpretira na TV i radio stanicama tokom bajramskog programa, a glasi:
Majka sina budila
u sabah probudila
ustaj sine sabah je
ustaj sine bajram je
Hajde sine ustani
lijepo mi se obuci
Bajram namaz klanjaj ti
mezare zijareti
Nek' mirišu avlije
nek' se svako raduje
širom Bosne ponosne
nek' se pjeva Bajram je
Bjramska čestitka (Bajram-banka)
Bajram se obično čestita sa "Bajram Šerif Mubarek Olsun" ili "Bajrambarećula" što u prevodu znači "Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen"; a odgovara se sa "Allah Razi Olsun", u prevodu "Neka je Bog zadovoljan."
Jedna od ljepših tradicija odnosi se na one najmlađe koji također sudjeluju u bajramskim običajima kroz tradiciju primanja novčanih darova, poznatih kao bajramluci. Običaj je da mlađi starijima Bajram čestitaju ljubeći ruku i prinoseći je uz čelo uz riječi "Bajrambarećula', a onda dobijaju bajram-banku ili neki slatkiš.
Ova praksa predstavlja poseban izvor radosti za djecu i naglašava važnost solidarnosti među generacijama kao i obavezu starijih da brinu o mlađima.
Posjeta rodbini i prijateljima
Nakon porodičnog bajramskog ručka, neizostavan element bajramskih običaja je posjeta rodbini, prijateljima i komšijama. Posjete domovima uključuju razmjenu čestitki, darova i srdačnih pozdrava.
Ovaj običaj naglašava važnost društvenih veza i očuvanja zajedničke povezanosti, a kroz ove posjete, ljudi se podsjećaju na važnost solidarnosti i međusobne podrške.
Također, to je prilika da svojim društvom, lijepom riječju i osmijehom usrećimo one koji ovaj blagdan dočekuju sami, bez svojih najbližih.
Drugi dan Bajrama
Drugi dan Ramazanskog bajrama, obilježava se kao Dan šehida.
Na ovaj dan vjernici, obično muški članovi porodice, posjećuju mezarja šehida i svojih najbližih kako bi se očuvalo sjećanje na one koji su dali živote braneći domovinu i vjeru.
Tradicija jača identitet
Tradicionalni bajramski običaji predstavljaju dragocjenu baštinu koja obogaćuje kulturu i identitet zajednice. Kroz ove običaje, ljudi izražavaju svoju pripadnost, brigu za druge i zahvalnost prema Bogu.
Oni podsjećaju na važnost zajedništva, gostoprimstva, dobrotvornog djelovanja i duhovne obnove.
Kroz očuvanje i prakticiranje svih ovih običaja, zajednice njeguju svoj identitet i jačaju povezanost među svojim članovima.
