Nizak nivo kalcija u našem tijelu mogu uzrokovati ekstremni umor što uključuje nedostatak energije i opći osjećaj tromosti. Također mogu dovesti do nesanice. Kako objašnjavaju ljekari, umor kojem je uzrok nedostatak kalcija može podrazumijevati ošamućenost, vrtoglavicu i neke druge promjene u mozgu kao što su nedostatak fokusa, zaboravljivost ili zbunjenost.
Kako bi se izbjegle ove štetne posljedice po naše zdravlje, dijetetičari ističu koje to namirnice imaju velik udio kalcija te bismo ih trebali konzumirati što češće. Te namirnice podrazumijevaju sljedeće:
chia sjemenke
jogurt
mlijeko i mliječni proizvodi
sardine
mahunarke
orašasti plodovi
amarant
zeleno lisnato povrće.
Kako naglašavaju dijetetičari, preporučeni dnevni unos kalcija je 1000 miligrama za odrasle osobe, dok su iznimka žene starije od 50 godina i svi stariji od 70 godina kojima je dnevno potrebno čak 1200 miligrama kalcija.
Čak 99 posto kalcija, najzastupljenijeg minerala u ljudskom tijelu, nalazimo u kostima, a ostatak od oko jedan posto u krvi, limfi i tjelesnim tekućinama.
Minerali su anorganski elementi koje, poput vitamina, tijelo ne može proizvoditi nego ih u dovoljnoj količini moramo unositi u organizam prehranom ili dodacima prehrani. Nema gotovo nijednoga hemijskog procesa u tijelu koji ne ovisi o jednom od vitamina ili minerala, tako da minerali u tijelu nisu ništa manje važni od vitamina, a nedostatak može proizvesti mnoge poremećaje. Uz to što su dijelovi enzima i koenzima potrebnih za biokemijske procese, oni su građevni materijal mnogih tkiva kao što su kosti, zubi, kosa, nokti i mnoga druga. Kalcij je mineral o kojem se najviše govori.
Među najrasprostranjenijim je elementima na zemlji, a u odraslom ljudskom tijelu ima ga oko 1,2 kilograma. To je, dakle, najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu. Oko 99 posto kalcija nalazi se u kostima i zubima. Procijenjeno je da oko 700 miligrama kalcija svakodnevno izlazi iz kosti i ulazi u njih. Za razliku od kalcija u kostima, kalcij u zubima ne obnavlja se, pa se zubi ne liječe i ne obnavljaju sami od sebe. No, kosti se mogu obnavljati, što je dobro zapamtiti u slučaju prijeloma i bolesti kostiju kao što je osteoporoza.
Ostatak od oko jedan posto kalcija nalazi se u krvi, limfi i tjelesnim tekućinama, gdje je prijeko potreban za propusnost staničnih membrana, zgrušavanje krvi, prijenos poruka između živaca, kontrakciju mišića i dr. Također, s natrijem, kalijem i magnezijem regulira krvni pritisak i ravnotežu vode u tijelu. Sve te funkcije izvan kostiju nužne su za život i zato ako dođe do manjka kalcija za te funkcije, on se izvlači iz svojih spremišta u kojima služi kao građevni materijal, a to su kosti. Tako nastaje osteoporoza, bolest smanjenja koštane mase.
S obzirom na to da su kosti dinamično tkivo i stalno se obnavljaju, unošenje dovoljnih količina kalcija ne samo da uvelike može spriječiti nastajanje osteoporoze i osteomalacije, gubitka koštane mase, nego i znatno smanjiti rizik od nastanka nekih oblika raka (ponajprije raka debelog crijeva), povišenoga krvnog pritiska i drugih poremećaja.
Prosječna dnevna potreba za kalcijem kod odrasle osobe procijenjena je na oko 800 - 1300 miligrama i ovisna je o starosnoj dobi i stanju koje preveniramo, odnosno liječimo.
