Svojom upornošću, snagom volje i kondicijom - a prije svega hrabrošću, dvojica bh. alpinista Nedim Ćosić i Muhamed Kovačević osvojili su vrh Matterhorna, jedne od najzahtjevnijih planina na svijetu.
Matterhorn je vrh visok 4478 metara koji se nalazi u Peninskim Alpama na samoj granici Švicarske i Italije. Posljednji je osvojeni evropski vrh i s njegovim osvajanjem počinje doba modernog alpinizma.
Englez Edward Whymper 1865. g. prvi je stao na vrh Matterhorna i otad je na toj planini život ostavilo 600 alpinista. Taj statistički podatak uveliko pridonosi reputaciji ove planine, a ujedno je postao i jedan od najvećih snova i želja velikog broja alpinista i penjača širom svijeta.
I dok mnogi ne uspijevaju i odustaju od uspona, a nažalost mnogi slučajevi su imali i tragičan završetak, ova dvojica bh. alpinista uspjela su u svom naumu i pokorila vrh jedne od najzahtjevnijih ali i najsmrtonosnijh planina na svijetu.
Ćosić i Kovačević su svoj pohod na Matterhorn, nakon praćenja vremenske prognoze i uvjerenja da će vrijeme biti idealno, započeli 7. augusta (o.g) nakon dva prethodno pomjerena termina.
"U Zermatt stižemo 08.08, dalje žičarom na 2500 metara nadmorske visine (mnv) i pješice ka domu Hornlihutte (3260 mnv), tu smo prenoćili i krenuli rano ujutro na uspon ka vrhu Matterhorna (04:30h).
Mic po mic, lagano, sigurno, dolazimo do skloništa Solvay hut (4000 mnv), kratki predah i nastavljamo dalje, iznad 4100 mnv izlažemo se jakom i hladnom vjetru sa sjevera, nastavljajući dalje prema vrhu susrećemo i sustižemo još penjača što stvara gužvu u najtežem i najzahtijevnijem dijelu", opisali su svoje iskustvo.
Na vrh su izašli u 10:45h, a zbog jakog vjetra nisu se usojeli dugo zadržati. Nparavili su par slika za uspomenu i krenuli se spuštati.
"Spust nam je dugo trajao, nismo stigli na žičaru i pješačimo sve do Zermatta (dodatnih 12 kilometara pješačenja), i tek tad možemo da zaokružimo priču o Matterhornu. Prošle godine smo rekli da Matterhorn ostaje gdje jeste, a da se mi sigurno vraćamo svojim kućama do nekog drugog puta… Izgleda da je taj drugi put brzo došao", ispričali su.
Nakon uspješne ekspedicije, Ćosić i Kovačević su u razgovoru za Raport otkrili kako se osjećaju nakon pohoda i šta im je predstavljalo najveći izazov.
"Osjećamo se jako sretno i ponosno što smo se uspjeli popeti Matterhorn koji je jedan od najpoznatijih i najatraktivnijih vrhova u Alpama i svijetu. Sama činjenica da je to jedna od najsmrtonosnijih planina budi u čovjeku posebnu dozu opreznosti pri usponu i zadovoljstva nakon izlaska na vrh", kažu.
Ističu da su im, pored dugih uspona po stijenama sa strmim snijegom na visini iznad 4000 mnv, dosta izloženosti i kondicijske zahtjevnosti - najveći izazov na putu prema vrhu predstavljali jak vjetar i niske temperature koje su specifične za ovaj vrh.
"Izazov je predstavljala i sama pomisao da je Matterhorn jedna od najsmrtonosnijih planina u svijetu. Nekoliko penjača svake godine pogine zbog brojnih razloga, uključujući procjenu uspona, vremenske neprilike, neiskustvo i kamenje koje se obrušava", kazali su za Raport.
Jedno je sigurno, ovi momci su napravili veliki uspjeh, kako lični tako i za državu Bosnu i Hercegovinu. Upisali su svoja imena među hrabrim penjačima koji su pokorili vrh jedne od najzahtjevnijih planina u svijetu i pokazali da se bosanski inat i upornost itekako mogu pokazati korisnim. Čestitamo!
Prije Ćosića i Kovačevića, prvi bosanskohercegovački uspon na ovaj vrh izveli su zajedno Muhamed Šišić i Muhamed Gafić u julu 1971.
