Zatvorena alpska skijališta, kupanje u moru - u mnogim evropskim zemljama ne pamte se ovako visoke temperature na početku januara.
Iako mnogi uživaju u neobično toplim danima, sve to pokazatelj je velikih promjena s dugoročnim posljedicama.
U novu godinu ušli smo s rekordno visokim temperaturama.
U Varšavi je izmjereno gotovo 19 Celzijevih stepeni. U nizozemskom gradu Eindhovenu gotovo 17, danskom Abedu 12,5. U češkom Javorniku bilo 19,5 stepeni.
Početak godine toliko je topao da su u Švicarskoj i Francuskoj zatvorena neka alpska odmarališta.
"Sinoptička situacija za posljedicu je imala ne samo ekstreme ponegdje u Evropi, nego čak i u Hrvatskoj. Svjedoci smo iznadprosječne topline", kaže prognostičarka DHMZ-a Dunja Plačko-Vršnak.
Tako je, primjerice, i u Zagrebu i u Sisku temperatura jučer bila 19 Celzijevih stuepeni, dodaje.
"Iako dugoročne prognoze nikad nisu pouzdane, građani su oprezni. Prerano proljeće opet nije dobro, bojimo se da ne bi tamo negdje u martudošlo ono najgore", jedan je od komentara.
"Znam ih dosta što su bukirali skijanje u Bosni pa će sad ići u šetnju po livadama", kaže jedna građanka, prenosi HRT.
Temperature će, kažu stručnjaci, nastaviti rasti. Globalno zagrijavanje utjecat će na sve aspekte naših života.
"Znamo da će utjecati na ribarstvo, da bi se ulov u sljedećih nekoliko desetljeća mogao smanjiti za 20 posto.
Ribarstvo je grana od kojega i hrvatsko gospodarstvo ima određenog profita, to je nešto s čime ćemo se brzo suočiti", kaže Dunja Mazzocco Drvar, sirektorica Uprave za klimatske aktivnosti.
Ravnoteža koja je donedavno postojala na našem planetu nestaje.
Iznadprosječno toplo vrijeme zbunilo je i životinje, pa neke ptice nisu odletjele u toplije krajeve.