Doktori najavljuju novu eru nakon što je studija po prvi put pokazala da lijek može usporiti iscrpljujuće simptome Alzheimerove bolesti.
Rezultati kliničkog ispitivanja također su otkrili da lijek 'lekanemab' uklanja nakupine proteina zvanog amiloid - za koji se smatra da je ključni uzrok najčešćeg oblika demencije - iz mozga pacijenata.
Podaci, objavljeni na konferenciji u San Francisku, doveli su do izliva optimizma naučnika. Mnogi od njih pokušavali su decenijama da shvate šta dovodi do bolesti i pronađu lijek.
Ovo je historijski trenutak u borbi protiv Alchajmerove
Rob Howard, profesor staračke psihijatrije na Univerzitetu u Londonu, rekao je da su rezultati "divni i ispunjeni nadom", prenosi Sky News.
"Konačno smo stekli malo pažnje na ovoj najstrašnijoj bolesti i godine istraživanja i ulaganja konačno su se isplatili".
"Osjećaj je značajan i historijski. Ovo će podstaći pravi optimizam da se demencija može pobijediti, a jednog dana čak i izliječiti."
Proizvođači lijeka objavili su vrhunske rezultate u saopćenju za javnost ranije u jesen, ali su se mnogi doktori uzdržali od slavlja sve dok nisu objavljeni puni rezultati.
Oni su pokazali da je 'lekanemab' usporio pad pamćenja i mentalne agilnosti za 27% kod pacijenata koji imaju blagu vrstu Alzheimerove bolesti.
Studija snažno sugerira da lijek počinje imati klinički učinak tek kada se amiloid spusti na niske razine u mozgu.
Rezultati nakon 12 mjeseci liječenja sugeriraju da je bio neefikasan - ali nakon 18 mjeseci, učinak je bio značajan.
Ljekari su optimistični da će nastavak liječenja dovesti do još boljih rezultata.
Lekanemab nije lijek. Ali čak i usporavanje progresije Alzheimerove bolesti bi promijenilo igru. Odgodilo bi potrebu za specijalističkom njegom i omogućilo ljudima da provode više vremena sa svojim porodicama.
Ipak, ima i nuspojave
Međutim, lijek ima nuspojave.
Svaki osmi pacijent koji je primao lekanemab imao je oticanje mozga i druge promjene, vjerovatno kao rezultat uklanjanja amiloidnog proteina. Ali većina je imala dokaze o problemima samo na skeniranju mozga. Manje od jednog od 30 imalo je stvarne simptome kao što su glavobolja ili konfuzija.
Neki pacijenti su imali krvarenje u mozgu, iako smrtnost nije bila veća kod onih koji su bili na liječenju od onih koji su uzimali lažni lijek.
Ipak, naglašava potrebu za pažljivim praćenjem onih na liječenju.
Profesor Foks je rekao: „Svaki rizik je očigledno važan, ali verujem da bi mnogi moji pacijenti bili spremni da preuzmu takav rizik.
Većina pacijenata sa Alzheimerom trenutno se dijagnostikuje kada imaju umjerene simptome - prekasno za liječenje lekanemabom. A samo 1% ima svoju dijagnozu potvrđenu skeniranjem mozga ili lumbalnom punkcijom, biopsijom kičmene tekućine.
Do sada su postojali samo lijekovi koji su liječili simptome, a ne osnovni uzrok. Ali ako je lekanemab licenciran za upotrebu, onda će kašnjenje u liječenju rezultirati umiranjem moždanih stanica i napredovanjem bolesti.
