Novo istraživanje koje su proveli naučnici sa švedskog Univerziteta u Stockholmu otkrilo je 14 različitih "evolucijskih zamki" u koje bi svjetska populacija potencijalno mogla upasti, što bi u konačnici rezultiralo propašću naše vrste.
Prema timu koji stoji iza studije, dio problema je u tome što smo za sebe sami priskrbili sve što smo mogli, a upravo to što smo postigli - uspjeh i maksimalna dominacija mogli bi rezultirati opasnim posljedicama.
Povezane krize
Sada prolazimo kroz polikrizu, čvor različitih, no uistinu duboko povezanih kriza, u sklopu kojih višestruke prijetnje - od klimatskih promjena do pandemija prijete privođenjem kraju antropocena.
"Ljudi su nevjerovatno kreativni kao vrsta. Sposobni smo za inovacije i prilagodbu brojnim okolnostima, a u stanju smo i sarađivati u iznenađujuće velikim razmjerima.
Međutim, pokazalo se da te sposobnosti imaju i nenamjerne posljedice", kaže antropolog Peter Sgaard Jrgensen sa Univerziteta u Stockholmu.
Od 14 potencijalnih evolucijskih "slijepih ulica" koje prijete čovječanstvu, pet ih stručnjaci nazivaju globalnima.
To su simplifikacija, s obzirom na to da sistemi postaju previše specijalizirani za prilagodbu, poput monokulturnog uzgoja, zatim rast radi rasta, a to znači neprekidnu potragu za akvizicijom ili pokretanjem nove linije koja dramatično povećava prihode i recept je za potencijalnu katastrofu, zatim prekoračenje, koje se događa kada ljudsko iskorištavanje prirodnih resursa premašuje biokapacitet Zemlje (više nego što Zemlja može pružiti), podjele (međunarodni sukob) i zaraze (razne zarazne bolesti).
Tehnološke zamke
Drugih pet, naučnici su etiketirali kao tehnološke zamke.
To su vezanost za infrastrukturu (kao kod fosilnih goriva), hemijsko onečišćenje, egzistencijalna tehnologija (poput nuklearnog oružja), tehnološka autonomija (uključujući umjetnu inteligenciju) i dezinformacije ili lažne informacije.
Preostale četiri naučnici su nazvali strukturnim zamkama.
To su kratkoročnost, prekomjerna potrošnja, nepovezanost biosfere i gubitak lokalnog društvenog kapitala u društvu u kojem svijet koji postaje sve digitaliziraniji ometa i prekida društvenu interakciju i potencijalno pridonosi daljnjim podjelama.
Istraživači smatraju da je 12 od 14 navedenih prijetnji za čovječanstvo već u prilično poodmakloj fazi.
Samo se tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala tek trebaju razviti u zabrinjavajuće probleme.
Poznat koncept
"Evolucijske zamke dobro su poznat koncept u životinjskom svijetu. Baš kao što mnoge kukce privlači svjetlost, a taj njihov evolucijski refleks u modernom ih svijetu može ubiti, čovječanstvo je u opasnosti da na nove pojavnosti reagira na loš i neprikladan način koji će mu štetiti", naglašava Jrgensen.
Premda se sve čini prilično sumorno, istraživači ne odustaju i smatraju da je sada potrebno prionuti aktivnoj transformaciji.
"Svatko od nas može napraviti vrlo jednostavnu stvar - više se angažirati na zaštiti prirode i društva dok istodobno sagledavamo pozitivne i negativne globalne posljedice vlastitih lokalnih akcija", kaže Jrgensen.
Rezultati istraživanja objavljeni su u Philosophical Transactions, zbnirki radova Kraljevskog londonskog društva, u seriji Bioloških nauka.
