Novo istraživanje pokazalo je da metoda prisjećanja sitnih detalja Sherlocka Holmesa, poznata kao 'metoda lokusa', zaista može pomoći u poboljšanju memorije ljudi. Novo istraživanje koristilo je i skeniranje mozga kako bi objasnilo zašto je ta metoda pamćenja tako učinkovita, piše IFL Science.
Sherlock Holmes, ili barem Benedict Cumberbatch iznova uprizorujući slavnog fikcijskog detektiva, sposoban je sjetiti se mnoštva podataka stvarajući 'palaču pamćenja'. Izvorno razvijena u antičkoj Grčkoj, tehnika uključuje korištenje vizualizacija poznatih prostora kako bi se lakše prisjetili informacija.
Metoda koja djeluje
Recimo, na primjer, želite se sjetiti popisa za kupovimi: jabuke, vino, hljeb... Započnite tako što ćete zamisliti poznati prostor, kao što je vaš dom, a zatim zamislite kako putujete tim prostorom: hodate prilazom, otvarate vrata, odšetate do svog hodnika, pogledate sliku sa svoje lijeve strane, a zatim skrenete desno u dnevnu sobu itd. Zatim, dodijelite svaku stavku popisa za kupovinu određenoj sobi ili objektu i stvorite mentalnu sliku objekta u toj sobi: vreću jabuka na prilazu, boca vina kraj ulaznih vrata itd. Da biste se sjetili popisa za kupovinu, jednostavno u mislima napravite to putovanje kroz kuću, prisjećajući se mentalnih slika dok idete i trebali biste otkriti da je osjetno lakše prisjetiti se dugačkog popisa.
Možda zvuči jednostavno, ali novo istraživanje potvrđuje da je ova tehnika povezana s trajnijim, dugotrajnim sjećanjima. Kako je objavljeno u časopisu Science Advances, naučnici sa Univerzitetskog medicinskog centra Radboud u Nizozemskoj proveli su dva eksperimenta kako bi istražili metodu lokusa.
Prvo su procijenili 17 najboljih svjetskih takmičara u memorijskim testiranjima koji su odlično upoznati s metodom lokusa, u usporedbi sa 16 amatera. Ovaj dio eksperimenta pokazao je da su se 'profesionalci' mogli prisjetiti prosječno 72 riječi, dok se kontrolna skupina prisjetila oko 43.
Veća učinkovitost mozga
U drugom dijelu eksperimenta testirali su 50 nestručnih učesnika koji su završili ili intenzivnu metodu treninga lokusa, manje rigorozan trening radne memorije ili nikakav trening. Učesnicima je predstavljen dugački popis riječi i zatraženo je da ih pamte redom. I 20 minuta i 24 sata nakon što su vidjeli popis, ljudi koji su bili obučeni metodom lokusa mogli su se prisjetiti znatno više riječi. Svi su učesnici ponovno testirani četiri mjeseca kasnije i zatraženo je da se prisjete zapamćenih riječi. Još jednom je grupa s dobrim poznavateljima tehnike lokusa značajno nadmašila ostale grupe: lokus grupa u prosjeku se prisjetila 50 riječi, grupa s radnom memorijom 30 riječi, a neobučena grupa samo 27 riječi.
Koristeći MRI skeniranje, otkrili su da su veterani lokus tehnike i nestručni učesnici koji su pohađali metodu treninga lokusa smanjili živčanu aktivnost u nekoliko područja mozga koja igraju ulogu u obradi prostorne memorije. Istraživači pišu kako se čini da ovo pokazuje 'neuronsku učinkovitost'. Drugim riječima, iako dolazi do smanjenja živčane aktivnosti, ovo je zapravo odraz mozga koji djeluje spretnije i učinkovitije, a ne slabijeg kapaciteta.
"Ono što je bilo zanimljivo vidjeti bilo je da su učinci bili tako zapanjujuće slični između te dvije skupine i izravno povezani s povećanjem performansi", rekla je Isabella Wagner, vodeća autorica i postdoktorska istraživačica neuroznanosti na Univerzitetu u Beču.
"Metoda lokus tehnike očito zahtijeva vrijeme i redono vježbanje i stoga možda neće biti prikladna za sve, ali definitivno je moguće 'pojačati' memoriju i postići visoke ili čak izuzetne performanse memorije", dodala je.
