Jednog olujnog ponedjeljka u martu 1827. godine, njemački kompozitor Ludwig van Beethoven preminuo je nakon duge bolesti. Od božićnih praznika prethodne godine ležao je u krevetu, napadnut žuticom, udovi i trbuh su mu bili otečeni, a svaki dah mu je predstavljao borbu.
Dok su njegovi saradnici obavljali posao sortiranja osobnih stvari, otkrili su dokument koji je Beethoven napisao četvrt vijeka ranije - oporuku u kojoj moli svoju braću da javnosti predoče detalje o njegovom stanju.
Danas nije tajna da je jedan od najvećih muzičara koje je svijet ikada poznavao bio funkcionalno gluh u svojim srednjim 40-ima. Bio je to tragični paradoks koji je Beethoven želio da svijet shvati, ne samo s osobnog stajališta, već i medicinskog.
Kompozitor će preživjeti svog liječnika gotovo dva desetljeća, ali gotovo dva vijeka nakon Beethovenove smrti tim istraživača krenuo je ispuniti njegovu oporuku na načine koje bi on nikada nije mogao sanjati, genetičkom analizom DNK u autentificiranim uzorcima njegove kose.
Genetička analiza
"Naš primarni cilj bio je rasvijetliti Beethovenove zdravstvene probleme, koji uključuju progresivni gubitak sluha, počevši u srednjim i kasnim 20-ima i na kraju dovodeći do funkcionalne gluhoće do 1818. godine", objasnio je biohemičar Johannes Krause iz Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju u Njemačkoj u saopćenju za medije 2023. godine, kada su rezultati otkriveni.
Primarni uzrok tog gubitka sluha nikada nije bio poznat, čak ni njegovom osobnom liječniku dr. Johannu Adamu Schmidtu. Ono što je počelo kao tinitus u njegovim 20-ima polako je ustupilo mjesto smanjenoj toleranciji na glasnu buku, a konačno i gubitku sluha u višim tonovima, efektivno okončavajući njegovu karijeru kao izvođača.
Za muzičara, ništa ne bi moglo biti ironičnije. U pismu upućenom svojoj braći, Beethoven je priznao da je "beznadno pogođen", do te mjere da je razmatrao samoubistvo. Nije bio samo gubitak sluha s kojim se kompozitor morao nositi u odrasloj dobi. Od najmanje 22. godine navodno je patio od teških bolova u trbuhu i hroničnih napada proljeva.
Trovanje
Šest godina prije svoje smrti pojavili su se prvi znakovi bolesti jetre, bolesti koja se smatra odgovornom, barem djelomično, za njegovu smrt u relativno mladoj dobi od 56 godina. Ipak 2007. godine forenzička istraga o pramenju kose za koji se vjerovalo da je Beethovenova sugerirala je da je trovanje olovom moglo ubrzati njegovu smrt, ako ne i biti konačno odgovorno za simptome koji su odnijeli njegov život.
S obzirom na kulturu pijenja iz olovne posude i medicinske tretmane tog vremena koji su uključivali upotrebu olova, to nije nimalo iznenađujući zaključak. Međutim, najnovije istraživanje, objavljeno u martu 2023., opovrgava tu teoriju, otkrivajući da kosa nikada nije potjecala od Beethovena, već od nepoznate žene.
Još važnije, nekoliko pramenova koji su potvrđeni kao mnogo vjerojatnije od glave kompozitora, pokazuju da je njegova smrt vjerojatno rezultat infekcije hepatitisom B, pogoršane njegovim pijenjem i brojnim faktorima rizika za bolest jetre.
Što se tiče njegovih drugih stanja?
"Nismo mogli pronaći definitivan uzrok Beethovenove gluhoće ili gastrointestinalnih problema", rekao je Krause. Na neki način, ostavljamo više pitanja o životu i smrti slavnog klasičnog kompozitora. Odakle je dobio hepatitis? Kako je pramen kose žene prošao kao Beethovenov? I šta se krije iza njegovih bolova u trbuhu i gubitka sluha?
S obzirom na to da se tim inspirirao Beethovenovom željom da svijet shvati njegov gubitak sluha, to je neugodan ishod. Iako je među njegovim genima bilo još jedno iznenađenje. Daljnje istraživanje usporedbe Y kromosoma u uzorcima kose s onima modernih srodnika koji potječu od Beethovenove očeve linije ukazuje na neslaganje. To sugerira vanbračnu seksualnu aktivnost u generacijama koje su prethodile rođenju kompozitora.
"Ovaj nalaz sugerira događaj vanbračne očinstva u njegovoj očevici između začeća Hendrika van Beethovena u Kampenhoutu, Belgija oko 1572. i začeća Ludwiga van Beethovena sedam generacija kasnije 1770. u Bonnu, Njemačka", rekao je Tristan Begg, biološki antropolog sada na Univerzitetu Cambridge u Velikoj Britaniji, prenosi Science Alert.
Moglo bi sve biti više nego što je mlađi Beethoven tražio, uzimajući u obzir sudbonosnu molbu koju je stavio na papir. Nikada nije sanjao o tajnama koje su bile sačuvane dok su njegovi prijatelji i suradnici odrezivali kosu s njegovog tijela u sjeni te tmurne olujne ponedjeljka noći 1827. godine.
