Naučnici su otkrili da Mars ima svoju verziju Grand kanjona, a na tom području pronađene su značajne količine vode, piše CNN. Prema Europskoj svemirskoj agenciji, ovo područje, na Valles Marineris na Marsu, otkriveno je zahvaljujući orbiteru koji kruži oko crvenog planeta. ExoMars Trace Gas Orbiter, lansiran je 2016. godine kao zajednička misija Europske svemirske agencije i Roscosmosa.
Kanjonski sistem koji su pronašli je 10 puta duži, pet puta dublji i 20 puta širi od Grand kanjona. Voda se nalazi ispod površine sistema i detektirana je instrumentom FREND orbitera. Ovaj instrument može mapirati vodik u najvišem metru (3,28 stopa) tla na Marsu. Većina vode na Marsu nalazi se u polarnim područjima planeta i ostaje zamrznuta kao vodeni led.
Valles Marineris nalazi se južno od ekvatora planeta, gdje temperature obično nisu dovoljno niske da bi se zadržao vodeni led. Opažanja su prikupljena orbiterom između maja 2018. godine i februara 2021. godine. Prije toga, drugi orbiteri su tražili vodu neposredno ispod površine Marsa i otkrili male količine ispod Marsove prašine. Studija s detaljima o nalazima objavljena je u srijedu u časopisu Icarus.
- Uz pomoć ovog orbitera (Trace Gas Orbiter) možemo pogledati dolje jedan metar ispod prašnjavog sloja i vidjeti što se stvarno događa ispod površine Marsa i, što je ključno, locirati 'oaze' bogate vodom koje se nisu mogle detektirati s prethodnim instrumentima - rekao je autor studije Igor Mitrofanov, glavni istraživač neutronskog teleskopa FREND.
- FREND je otkrio područje s neobično velikom količinom vodika u kolosalnom sistema kanjona Valles Marineris, pod pretpostavkom da je vodik koji vidimo vezan u molekule vode, čini se da je čak 40% materijala blizu površine u ovoj regiji voda. Da to stavimo u perspektivu, ovo područje je otprilike veličine Nizozemske. Preklapa se s Candor Chaosom, mrežom dolina unutar sistema kanjona. Instrument FREND traži neutrone za mapiranje sadržaja vodika u tlu Marsa. Možemo zaključiti koliko je vode u tlu gledajući neutrone koje emitira - rekao je koautor studije Alexey Malakhov, viši naučnik Instituta za svemirska istraživanja Ruske akademije nauka.
- Razlog tomu je što neutroni nastaju kada visokoenergetske čestice poznate kao 'galaktičke kozmičke zrake' udare na Mars; suha tla emitiraju više neutrona od vlažnijih. Otkrili smo da je centralni dio Valles Marineris prepun vode, daleko više vode nego što smo očekivali. Ovo je vrlo slično područjima permafrosta na Zemlji, gdje vodeni led trajno ostaje pod suhim tlom zbog konstantno niskih temperatura. Jedinstvene mogućnosti promatranja instrumenta omogućile su timu da otkrije vodu koja je prije bila skrivena - dodao je Malakhov.
To može biti vodeni led ili voda koja je vezana za minerale unutar tla no naučnici vjeruju da je prisutnost leda vjerojatnija jer minerali na tom mjestu sadrže malo vode. U blizini ekvatora na Marsu su više temperature, pa istraživači vjeruju da mora postojati neka posebna mješavina uvjeta koji omogućuju da voda ostane i da se nadopuni.
- Ovo otkriće je nevjerojatan prvi korak, ali trebamo još promatranja da bismo sa sigurnošću znali s kojim oblikom vode imamo posla - rekao je koautor studije Håkan Svedhem, bivši naučnik projekta za orbiter.
Nalazi također pokazuju nenadmašne sposobnosti TGO-ovih instrumenata koji omogućuju da se "vidi" ispod površine Marsa te otkrivaju veliki, ne previše dubok, lako iskoristiv rezervoar vode u ovoj regiji Marsa.
- Buduće misije na Mars slijetat će na niže geografske širine. Ovo otkriće u Valles Marineris ističe ovu značajku kao intrigantno mjesto za potencijalna ljudska istraživanja u godinama koje dolaze, posebno zato što bi ova voda bila mnogo pristupačnija od drugih prethodno otkrivenih podzemnih izvora vode. Znati više o tome kako i gdje postoji voda na današnjem Marsu od suštinskog je značaja za razumijevanje što se dogodilo s Marsovom nekad bogatom vodom i pomaže u našoj potrazi za životnim sredinama, mogućim znakovima prošlog života i organskim materijalima iz najranijih dana Marsa - rekao je Colin Wilson, znanstvenik ESA-inog projekta ExoMars Trace Gas Orbiter.
Europski rover Rosalind Franklin i ruska površinska platforma Kazachok lansirat će se 2022. godine, a očekuje se da će sletjeti na Mars 2023. Rover će bušiti ispod površine Marsa u potrazi za organskim materijalom koji bi mogao otkriti je li Mars ikada bio domaćin života. Rover će istraživati Oxia Planum, mjesto izloženih, drevnih stijena bogatih glinom koje su nekoć bile izložene vodi.
