Dermatološke bolesti, probavni poremećaji, slabljenje imunološkog sistema – pretjerana količina stresa šteti našem tijelu i fizički i psihički. Taj prirodni odbrambeni mehanizam, koji se osjeća prečesto i previše intenzivno, ugrožava unutarnju ravnotežu tijela.
Kada se stres pretvori u nešto kronično, u jaku anksioznost ili profesionalno izgaranje, to bi trebalo shvatiti kao upozoravajući znak da moramo sačuvati zdravlje. Ali kako znati kada svakodnevni stres postaje problematičan?
Akutni stres je vremenski ograničen
Stres je posvuda oko nas i cijelo vrijeme. Na poslu, u društvu, u privatnom životu… svakodnevno ga osjećamo. 'On je normalan odgovor tijela (biološki i psihološki proces) da bi se ono prilagodilo određenim ograničenjima', objasnio je psihijatar Philippe Fossati za Marie Claire.
Ali postoji 'dobar' i 'loš' stres. 'Kad se stresor eliminira, obično ćete osjetiti da se simptomi povlače i da se oporavljate', objašnjava psihologinja Sophie Mort. Čim 'opasnost' prođe, tijelo bi se trebalo smiriti i vratiti u normalno stanje.
'Simptomi povezani s akutnim stresom (probavne smetnje, nedostatak koncentracije, uznemirenost, euforija, tuga itd.) su privremeni i nestaju nakon što prođe neki događaj ili stresna situacija. Pojavljujući se povremeno u svakodnevnom životu, ovaj tip stresa pomaže tijelu da održi i poboljša učinkovitost sustava odgovora na njega', piše Francuska kardiološka federacija (FFC).
Prema tome, stres se smatra kroničnim kada je konstantan i traje duže razdoblje (sedmicama, mjesecima, čak i godinama). Kada stalno osjećamo da smo pod stresom, naše tijelo i um ostaju u stanju stalnog uzbuđenja, što nam onemogućuje opuštanje i punjenje baterija te vrši pritisak na praktički sve sisteme našeg tijela', objašnjava psihologinja Mort.
Kako prepoznati kroničan stres?
Kroničan stres može se pretvoriti u izgaranje. 'Povezan je s fazom iscrpljenosti: tijelo neprestano luči hormone stresa i crpi previše iz rezervi energije. Kao rezultat toga, slabe organi, kao i imunološki, respiratorni, krvožilni i srčani sistem', obavještava FFC.
Kada dolazi do tih negativnih posljedica? 'Kada dugotrajni i intenzivni stresori premašuju sposobnost suočavanja i prilagodbe, što dovodi do potpune fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti. Izgaranje se može manifestirati na različite načine - uobičajeni simptomi uključuju osjećaj emocionalne iscrpljenosti ili demotivacije na poslu ili smanjenje produktivnosti i koncentracije', kaže dr. Mort.
Ostali simptomi povezani s izgaranjem uključuju pojačani cinizam, pad samopouzdanja ili probleme s emocionalnom regulacijom. Netko tko je obično prilično staložen može se lako razdražiti i biti frustriran ljudima oko sebe. 'Za neke simptomi izgaranja mogu biti i fizički', ističe dr. Mort. 'Fizički simptomi mogu uključivati umor, glavobolju, želučane i probleme sa spavanjem.'
'Živčani sistem našeg tijela dizajniran je da se nosi samo s ograničenim količinama stresa, a ako vam tijelo šalje signale da vam je potreban odmor, poslušajte ga. Pronađite aktivnosti u kojima uživate da biste pronašli zdravu ravnotežu i omogućili izbjegavanje faktora stresa', upozorava psihologinja.
Kronični stres opasan je za zdravlje jer pogoršava ili povećava rizik od razvoja određenih patologija kao što su kardiovaskularne bolesti (arterijska hipertenzija, hiperkolesterolemija, infarkt miokarda i dr.) i bolesti dišnog sistema (astma), dijabetes tipa 2, poremećaji mišićno-koštanog sistema gornjeg dijela tijela i udova, anksiozni poremećaji, depresija i slično, zaključuje FFC.
Kako se učinkovito osloboditi stresa?
Srećom, stres je moguće ublažiti prije nego što postane kroničan. Tako postoje određene tehnike kojima se smanjuje i sprečava njegovo pretvaranje u patologiju štetnu za tijelo.
Važno je upamtiti da je život nepredvidiv i da možda neće uvijek biti moguće držati razinu stresa pod kontrolom kada prolazite kroz teško razdoblje. Međutim posjedovanje alata i znanje tehnika za ublažavanje stresa može vam pomoći da si olakšate te da držite stvari pod kontrolom kad god je to moguće.
Prakticirajte meditaciju i mindfulness
'Mindfulness je sposobnost da budemo potpuno prisutni, a ta praksa omogućuje nam da se odmaknemo od neugodnih misli i emocija (poput stresa) koje uzrokuju izazovne situacije', kaže dr. Mort. Vježbanjem meditacije i svjesnosti možemo naučiti više o svom stresu, ublažiti način na koji ga doživljavamo i prihvatljivije reagirati', dodaje.
Pronađite nekoga kome se možete povjeriti
'Dijeljenje onoga što nas navodi da se osjećamo pod stresom može donijeti ogroman osjećaj olakšanja', objašnjava dr. Mort. 'Istraživanja pokazuju da davanje oduška pred kolegama ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje i pomaže nam da procesuiramo svoje emocije. Također potiče osjećaj povezanosti sa suradnicima.'
Potražite olakšanje u vježbanju
'Kretanje tijela ne samo da može smanjiti tjelesne hormone stresa, već potiče proizvodnju endorfina koji podiže naše raspoloženje. Čak i kratka 10-minutna šetnja može olakšati um i odagnati negativne misli', objašnjava dr. Mort.
No napominje kako je važno naglasiti da previše tjelovježbe zapravo može pogoršati simptome stresa, tako da se zapravo radi o pronalaženju točke balansa. 'Zbog beskrajnih HIIT sesija vjerojatno ćete se osjećati više pod stresom nego kad ste počeli vježbati, ali kombinacija visokog i niskog intenziteta (s puno odmora i vremena za oporavak) može imati pozitivan učinak', dodaje.
Postavite svoje granice
'Ne možemo naći olakšanje ako stalno govorimo 'da' svemu', ističe dr. Mort. 'Pronalaženje načina da jasno odredimo granice i očekivanja, kako na poslu, tako i u osobnim odnosima, može nam pomoći da sačuvamo energiju i izbjegnemo osjećaj preopterećenosti.'
Konačno, ako se prepoznajete u gore navedenim znakovima, važno je da se konzultirate sa zdravstvenim radnikom.
