Novo istraživanje podupire hipotezu da bi čačkanje ili kopanje nosa moglo igrati ulogu u povećanju rizika od razvoja Alzheimerove bolesti – a tu vezu stručnjaci sada ozbiljno razmatraju.
To je jedna od onih ideja koje u početku zvuče suludo, ali imaju smisla ako razmislite o tome. Jednostavno rečeno, bakterije i virusi na vašim prstima lako ulaze u vaš sistem ako ih gurnete u nos, piše Science Alert.
Imajte na umu da olfaktorni sistem u krovu nosne šupljine ima izravan put do područja mozga u kojima Alzheimerova bolest pustoši, kao što je hipokampus. To bi moglo biti presudno u vaganju ovog rizika, kaže tim koji stoji iza pregleda sa Univerziteta Western Sydney u Australiji.
"Mnogi mogući čimbenici mogu pridonijeti razvoju Alzheimerove bolesti, uključujući taloženje amiloidnog peptida i tau, ali noviji dokazi upućuju na to da neuroinflamacija također može igrati – barem djelomičnu – ulogu u njezinoj patogenezi", pišu istraživači u svom objavljenom radu.
"Posljednjih godina nova istraživanja istražuju moguću uključenost vanjskih, invazivnih patogena u pokretanju ili ubrzavanju neuroupalnih procesa kod Alzheimerove bolesti."
Kako se u pregledu nastavlja istraživanje, čačkanje nosa – ili rinotileksomanija, da joj damo tehnički naziv – može neizravno dovesti do ove upale mozga, a postoji nekoliko načina na koje se to može dogoditi.
Prvo, čačkanje nosa znači da sve što nam je na dohvat ruke (poput patogena) biva gurnuto prema mozgu. Drugo, izvlačenje stvari iz nosa utječe na ravnotežu njegovog mikrobioma – potencijalno ga čineći manje učinkovitom preprekom tijelu.
Kao što su istraživači napomenuli, čačkanje nosa se ranije povezivalo s povećanim rizikom od infekcije: jedna studija objavljena prošle godine pokazala je vezu između te navike i šanse za zarazu COVID-19, na primjer.
Godine 2022. još jedna studija povezala je čačkanje nosa s Alzheimerovom bolešću, iako je u tom slučaju istraživanje bilo usmjereno na miševe. Pokazalo se da oštećenje nosnog epitela (tkiva koje oblaže nosnu šupljinu) može povećati rizik od infekcije, što dovodi do odgovora u mozgu sličnom onom viđenom kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću.
Ostali znakoviti pokazatelji na koje je ukazala studija uključuju da se neki virusi redovito nalaze u mozgu ljudi s Alzheimerovom bolešću i da se znakovi Alzheimerove bolesti često prvo uočavaju u olfaktornom bulbusu, dijelu mozga koji detektira mirise.
Još smo daleko od konačnog zaključka da čačkanje nosa povećava rizik od Alzheimerove bolesti, ali znakovi su prisutni – a kako više razumijemo ovu složenu bolest, možemo raditi i na učinkovitijim tretmanima.
"Razumijevanje potencijalne uloge ulaska olfaktornog patogena u neuroupalu povezanu s AD-om otvara nove puteve za prevenciju", pišu istraživači. "Među svim putevima ulaska, poboljšanje higijene ruku moglo bi biti jednostavan korak prevencije, kao što smo naučili iz epidemije COVID-19."
Istraživanje je objavljeno u Biomolecules.
