Mars je možda oko 250 miliona kilometara udaljen od Zemlje, ali crveni planet utječe na naše duboke okeane pomažući pokretanju "divovskih vrtloga", tvrdi se u novom istraživanju.
Naučnicu su analizirali sedimente izbušene na stotinama dubokomorskih lokacija u proteklih pola stoljeća, kako bi se osvrnuli na desetke miliona godina u prošlost Zemlje, u potrazi za boljim razumijevanjem snage dubokih okeanskih struja.
Ono što su pronašli iznenadilo ih je, piše CNN.
Sedimenti su otkrili da su dubokomorske struje oslabile i ojačale tokom klimatskih ciklusa od 2,4 miliona godina, prema studiji objavljenoj u utorak u časopisu Nature Communications.
Adriana Dutkiewicz, koautorica studije i sedimentologinja sa Univerziteta u Sydneyju, rekla je da naučnici nisu očekivali da će otkriti te cikluse i da postoji samo jedan način da ih objasne: "Oni su povezani s ciklusima u interakcijama Marsa i Zemlje koja kruži oko Sunca”, rekla je u izjavi. Autori kažu da je ovo prva studija koja je uspostavila te veze.
Dva planeta utječu jedan na drugog kroz fenomen koji se zove "rezonancija", a to je kada dva tijela u orbiti primjenjuju gravitacijski pritisak i povlačenje jedno na drugo - ponekad se opisuje kao vrsta harmonizacije između udaljenih planeta. Ova interakcija mijenja oblik njihovih orbita, utječući na to koliko su blizu kružnim i njihovu udaljenost od sunca.
Za Zemlju se ova interakcija s Marsom prevodi u razdoblja povećane sunčeve energije — što znači topliju klimu — a ti topliji ciklusi koreliraju s snažnijim okeanskim strujama, pokazao je izvještaj.
Iako ti ciklusi od 2,4 miliona godina utječu na zagrijavanje i okeanske struje na Zemlji, oni su prirodni klimatski ciklusi i nisu povezani s brzim zagrijavanjem s kojim se svijet danas suočava dok ljudi nastavljaju sagorijevati fosilna goriva koja zagrijavaju planet, rekao je Dietmar Müller, profesor geofizike na Univerzitetu u Sidneju i koautor studije.
Autori opisuju ove struje, ili vrtloge, kao "divovske vrtloge" koji mogu doseći dno dubokog okeana, erodirajući morsko dno i uzrokujući velike nakupine sedimenata, poput snježnih nanosa.
Naučnici su uspjeli mapirati te snažne vrtloge kroz "pukotine" u sedimentnim jezgrama koje su analizirali. Dubokomorski sedimenti grade se u kontinuiranim slojevima tokom mirnih uvjeta, ali jake okeanske struje to ometaju, ostavljajući vidljiv pečat njihovog postojanja.
Budući da su satelitski podaci koji mogu vidljivo mapirati promjene u cirkulaciji okeana dostupni tek nekoliko desetljeća, jezgre sedimenta — koje pomažu izgraditi sliku prošlosti koja seže milionima godina unatrag — vrlo su korisne za razumijevanje promjena cirkulacije u toplijoj klimi, rekao je Müller za CNN.
Ako se današnje zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem nastavi sadašnjom putanjom, rekao je Müller, “ovaj će učinak zasjeniti sve druge procese još dugo vremena. Ali geološki zapis nam još uvijek pruža vrijedne uvide o tome kako okeani funkcioniraju u toplijem svijetu.”
Autori sugeriraju da je moguće da bi ti vrtlozi čak mogli pomoći u ublažavanju nekih utjecaja potencijalnog kolapsa Atlantic Meridional Turning Circulation (AMOC), ključne okeanske cirkulacije koja funkcionira poput ogromne pokretne trake koja prenosi toplu vodu iz tropskih krajeva u dalekog sjevernog Atlantika.
Naučnici sve više oglašavaju uzbunu zbog zdravlja ovog kritičnog sistema struja. Postoji strah da možda čak pokazuje rane znakove da je na putu da se uruši, jer globalno zagrijavanje zagrijava okeane i otapa led, narušavajući osjetljivu ravnotežu topline i soli koja određuje snagu AMOC-a.
Kolaps bi imao katastrofalne klimatske posljedice, uključujući brzi pad temperatura na nekim mjestima i porast na drugima.
"Naš rad ne govori ništa o tome što bi se moglo ili ne mora dogoditi AMOC-u", rekao je Müller. "Naša poenta je zapravo da čak i kad bi se AMOC zatvorio, još uvijek postoje drugi procesi koji miješaju okean, iako bi njihovi učinci bili sasvim drugačiji."
Postoji strah da bi gašenje AMOC-a značilo da se površinske vode bogate kisikom više neće miješati s dubljim vodama, što bi dovelo do stajaćeg okeana uglavnom lišenog života. "Naši rezultati sugeriraju da bi intenzivniji dubokooceanski vrtlozi u toplijem svijetu mogli spriječiti takvu stagnaciju okeana", rekao je.
Joel Hirschi, pomoćnik voditelja modeliranja morskih sistema u Nacionalnom okeanografskom centru u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je nalaz studije o postojanju ciklusa od 2,4 miliona godina u morskim sedimentima vrijedan pažnje. Metodologija je dobra i moguća je veza s Marsom, dodao je.
No, rekao je za CNN, "predložena veza s cirkulacijom okeana je spekulativna, a dokazi da je cirkulacija dubokog okeana povezana s vrtlozima jača u toplim klimama su rijetki."
Satelitska promatranja pokazala su da su ti vrtlozi postali aktivniji u posljednjim desetljećima, ali struje ne dosežu uvijek dno okeana, rekao je, što znači da ne bi mogle spriječiti nakupljanje sedimenta.
Ostaje nejasno kako će se tačno različiti procesi koji utječu na dubokookeanske struje i morski život odvijati u budućnosti, rekli su autori studije u izjavi, ali se nadaju da će ova nova studija pomoći u izgradnji boljeg modela budućih klimatskih ishoda.
