Svjetski dan močvarnih staništa (World Wetlands Day) obilježava se od 1997 godine, svakog drugog februara.
Na ovaj dan je 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru usvojena Konvencija o močvarama od međunarodnog značaja, zbog činjenice da močvarna područja predstavljaju regulatore režima vode, mjesta sa posebno visokim stepenom raznolikosti flore i faune, i mjesta sa visokom ekonomskom, kulturnom, naučnom i rekreacionom vrijednosti, a da bi se spriječilo sve veće ugrožavanje i gubitak močvarnih područja, kojih je od 1900 u svijetu nestalo preko 60%.
Održali prezentaciju
U sklopu obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana močvarnih staništa, Ornitološko društvo "Naše ptice" je održalo prezentaciju o značaju bosanskohercegovačkih močvara.
Tri područja u Bosni i Hercegovini su prepoznata kao močvare od međunarodnog značaja: Hutovo blato (2001), Bardača (2007) i Livanjsko polje (2008), a svi oni imaju i status područja od međunarodnog značaja za ptice (Important Bird Area), zbog velikog broja ptica koje se na njima gnijezde ili zadržavaju tokom seobe i zimovanja.
Prema podacima organizacije BirdLife International, procjenjuje se da godišnje oko pet milijardi ptica tokom proljetne i jesenske migracije prelijeće prostor između Evrope i Afrike, koristeći tzv. Jadranski migratorni put (Adriatic Flyway), koji vodi preko Balkanskog poluotoka i Jadranskog mora.
Bosna i Hercegovina se nalazi na ovom migratornom putu, i njena močvarna područja predstavljaju veoma značajna mjesta za odmor i ishranu stotinama hiljada ptica močvarica tokom migracija - samo na Livanjskom polju je u toku jednog dana u vrijeme seobe zabilježeno 70.000 ptica močvarica.
Bitna ekološka uloga
Osim Parka prirode Hutovo blato, niti jedna močvara od međunarodnog značaja u Bosni i Hercegovini nema plan upravljanja, pa za aktivnosti kao što su eksploatacija treseta, koji ima bitnu ekološku ulogu u zadržavanju vode i različitih polutanata, uništavanje vodene vegetacije, koja služi kao skrovište i izvor hrane velikom broju životinja i formiranje monokulturnih zasada nije definisano u kojem dijelu močvara se smiju, a u kojim ne smiju sporovoditi. Na svim močvarnim područjima česte su pojave požara i krivolova zaštićenih vrsta.
Komplikovana politička struktura u državi nejasno definiše obaveze i nadležnosti pojedinih ministarstava što uvjetuje da se Ramsarska konvencija i obaveze koje proističu iz nje ne sporovode u Bosni i Hercegovini, odnosno područjima koja su prepoznata kao močvare od međunarodnog značaja.
Također, Bosna i Hercegovina je jedina od država bivše Jugoslavije koja nije potpisnica Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA), što značajno otežava zaštitu migratornih vrsta ptica, a istovremeno šalje lošu sliku i umanjuje značaj napora koji se ulažu da bi se problem zaštite migratornih vrsta i njihovih staništa sveo na najmanju moguću mjeru.
