Za vozače u zapadnom Kazahstanu Nova godina nije pčela dobrim, vijestima, jer je 1. januara donijela udvostručenje cijene plina.
Samo nekoliko desetaka ljudi izašlo je na ulice u gradu Zhanaozen kako bi demonstriralo, ali u roku od tri dana njihov je bijes odjeknuo širom goleme države srednje Azije bogate resursima, ali sitom svega, od nezaposlenosti i inflacije do korupcije.
Sigurnosne snage su preuzele inicijativu u početku, znatno nadmašivši one koji su se hrabro opirali hapšenjima i temperaturama ispod nule kako bi demonsatrirali, prenosi CNN.
Najveći grad
Međutim, 4. januara spontani nemiri zahvatili su Almaty, najveći grad u ovoj autoritarnoj bivšoj sovjetskoj državi. Obećanja vlade da će povući povećanje cijena i ponuditi drugu ekonomsku podršku narodu bila su premala i prekasna.
Sada se predsjednik Kassym-Jomart Tokayev, koji je preuzeo dužnost 2019., suočava s izborom da ponudi pravi politički dijalog ili da se odluči za represiju.
Čini se da je Tokayev zatečen brzim širenjem protesta. Drugog januara je tvitao da "građani imaju pravo postavljati javne zahtjeve lokalnim i centralnim vlastima, ali to se mora učiniti u skladu sa zakonom".
Kasnije je rekao da "demonstranti moraju biti odgovorni i spremni na dijalog" i obećao da će "komisija u interesu stabilnosti pronaći obostrano prihvatljivo rješenje za nastali problem".
No, odgovor Tokajevu razotkrio je dubinu narodnog gnjeva.
Ponavljana - i neispunjena - obećanja vlade o boljoj ekonomskoj budućnosti pretvorila su Kazahstan u lonac nezadovoljstva, pojasnili su analitičari za CNN.
Dugotrajne pritužbe zbog nezaposlenosti i niskih plaća - posebno u teškoj industriji na zapadu Kazahstana - bile su punjene recesijom izazvane pandemijom.
"Ovo je vlada koja je jako odvojena od stvarnosti i onoga što se događa na terenu. To je zemlja u kojoj nema institucija kroz koje bi se protestiralo, jedini put je na ulicama", rekao je Paul Stronski iz organizacije "Carnegie Endowment for International Peace".
Ništa od obećanja
Stronski kaže kako su vlasti najavile mnogo različitih planova za poboljšanje života i suzbijanje korupcije, ali oni nikada nisu provedeni.
"Ljudima je rečeno da će stvari ići nabolje, ali bogatstvo se isisava", rekao je Stronski.
Nedostatak dijaloga i zlostavljanje političke opozicije ostavili su vladu na suprotnoj strani od naroda i učinilo slijepom za njih.
Protesti u Kazahstanu nisu nepoznata stvar, ali rijetko su donijele promjene. Stronski je za CNN rekao da su vlasti propustile i prilike i znakove upozorenja tokom proteklog desetljeća, kako kaže, odlučivši se za kozmetičke umjesto stvarne promjena.
Prema Diani Kudaibergenovi sa Sveučilišta Cambridge, ekonomske i političke pritužbe su se sve više spajale, potaknute korupcijom i ogorčenjem prema eliti za koju se smatra da krije milijarde dolara u offshore utočištima.
Marie Struthers iz Amnesty Internationala kaže da nema izlaza za ovaj bijes koji je prokuljao.
"Vlada je godinama nemilosrdno progonila miroljubive proteste, ostavljajući kazahstanski narod u stanju uznemirenosti i očaja", napisala je u srijedu.
Politički motivi
Sada se postavlja pitanje hoće li se Tokajev odlučiti za otvaranje kazahstanskog političkog prostora ili će pokušati slomiti neistomišljenike.
Zachary Witlin iz Eurasia Group kaže da "napravivši ustupke izvornom zahtjevu za sniženjem cijena goriva, vlada se sada bori da ponovno uspostavi kontrolu silom. Protesti više nisu uglavnom ekonomske prirode, već sada otvoreno politički."
Nasilje koje je izbilo u Almatyju u srijedu potaknulo je Tokayeva na tvrđi pristup.
Rekao je da su "banditski elementi" tukli policiju i pljačkali trgovine. Nemiri su postali "pitanje sigurnosti naših građana", a on će "postupiti što je moguće oštrije".
Kudaibergenova vidi širok jaz između kazahstanskih političkih aktivista i demonstranata, uglavnom mladića iz siromašnijih područja Almatyja, koji su u srijedu izašli na ulice. Ona kaže da politički aktivisti "znaju da im izgrednici oduzimaju pravo na mirne proteste".
Što je još važnije, Tokajev je u pomoć pozvao Organizaciju o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) predvođenu Rusijom.
Prijetnja državi
Na njegovu molbu brzo je odgovorio aktuelni predsjednik CSTO-a, armenski premijer Nikol Pashinyan, koji je rekao da će mirovne snage biti poslane "s obzirom na prijetnju nacionalnoj sigurnosti i suverenitetu" Kazahstana.
Ovisno o njihovoj misiji, dolazak stranih mirovnih snaga mogao bi dodatno pogoršati napetosti.
Stronski kaže da će ga žalba Tokayeva koštati kredibiliteta kod kuće i da kazahstanski nacionalizam ne treba potcjenjivati. Godine 2010. došlo je do protesta zbog vladinih planova da kineskim investitorima iznajmi dijelove poljoprivrednog zemljišta, što su planovi od kojih se na kraju odustalo.
Ruskog predsjednika Vladimira Putina brinu događaji koji se odvijaju preko njegove južne granice.
Rusija održava bliske odnose s Kazahstanom i ovisi o kosmodromu Baikonur kao lansirnoj bazi za sve svemirske misije s ruskom posadom. Srednjoazijska nacija također ima značajnu etničku rusku manjinu - oko 20% stanovništva Kazahstana su etnički Rusi.
Bivši autokratski predsjednik Nursultan Nazarbaev, koji je vodio Kazahstan od nezavisnosti, podnio je ostavku 2019., ali je ostao moćna figura iza kulisa (sve dok nije razriješen s položaja u Vijeću sigurnosti u srijedu). Takav model tranzicije možda se u to vrijeme dopadao Putinu, ali danas izgleda manje obećavajuće.
Snažne veze
Kremlj je također zaokupljen igrom velikih uloga oko Ukrajine, a događaji u Kazahstanu potencijalno su neželjena distrakcija.
Witlin očekuje da će "Moskva iskoristiti svoje snažne veze s kazahstanskom elitom, zajedno sa svojim formalnijim vezama preko regionalnih ekonomskih i sigurnosnih organizacija, kako bi potakla suzbijanje protesta."
Za međunarodne investitore, događaji posljednjih nekoliko dana potkopali su reputaciju Kazahstana kao mjesta gdje je sigurno poslovati. Ukidanje pristupa internetu i postavljanje vojnika na ulice uznemirit će korporacije u energetskom i mineralnom sektoru koje su Kazahstanu prijeko potrebne.
Tokayev je ostavio otvorenu mogućnost dijaloga, obećavajući "nove prijedloge za političku transformaciju Kazahstana". Kudaibergenova kaže da postoji izlaz.
Uglednih aktivista ima, kaže, posebno među mlađom generacijom. Ali sadašnjim protestima nedostaje vodstvo.
"Bez pregovarača koji predstavljaju demonstrante, teško je donijeti brzo rješenje, ali isto tako, bez vođa demonstranti se možda neće moći održati", rekao je Witlin.
Čini se da Tokayev za sada namjerava da nemire prikaže kao djelo terorista, tvrdeći da su "mnogi od njih prošli vojnu obuku u inozemstvu". Da li je to održivo i predstavlja li bijes naroda egzistencijalnu prijetnju njegovoj vladavini, daleko je od jasnog.
