Ecropskim zakonom o čipovima EU želi postati neovisniji igrač na tržištu njihove proizvodnje. No ovaj za Evropu velik iskorak vjerovatno neće biti dovoljan. Dok Evropa uskače u taj voz pet do 12, o jednom igraču na tržištu, fabrici čipova na Tajvanu, ovisi cijela svjetska ekonomija. Tajvanska diplomatija sve više gravitira Zapadu, čime prijetnje Kine postaju sve opipljivije. Koliko je svjetska ekonomija zapravo ovisno o ovoj državi?
Sredinom aprila Kina je održala trodnevne vojne vježbe kojima je simulirala napad na Tajvan. Prijeteći manevar bio je reakcija na putovanje tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen, na kojem je jedna od stanica bila Los Angeles, a primio ju je predsjednik Zastupničkog doma američkog Kongresa Kevin McCarthy. Kina je odmah morala podsjetiti svoje 'sinove i kćeri' na njihovu svetu odgovornost za ponovnim ujedinjenjem 'provincije' (Tajvana) s 'domovinom' (Kinom).
Šta ako Kina ode korak dalje
Kad bi Kina otišla korak dalje, ne bi bila ugrožena samo demokratija na Tajvanu, nego bi se dogodio zastoj u globalnim lancima opskrbe, puno gori i opasniji od onoga tokom pandemije. Invazija na taj otok značila bi da je od globalne industrije visoke tehnologije odsječen najvažniji proizvođač poluvodiča i čipova na svijetu. Tajvan, inače mala država, drži 20 posto svjetske proizvodnje poluvodiča, a Kina, koja je 265 puta veća od ove otočne države, nije joj ni blizu u tom industrijskom sektoru.
Kako je došlo do ovakve ovisnosti svijeta o tako maloj državi u istočnoj Aziji? Prema analizi Boston Consulting Groupa i Udruženja industrije poluvodiča (SIA), još 1990. većina svjetske proizvodnje poluvodiča bila je koncentrirana u SAD, Evropi i Japanu. No tada su Južna Koreja i Tajvan započeli svoj tehnološki pohod na svjetsko tržište, ulažući uz podršku vlade milijarde u tehnologiju budućnosti.
Tajvanci su najviše profitirali od velikog trenda u industriji, prepuštajući proizvodnju određenih mikročipova vanjskim igračima u tzv. ljevaonicama kako bi smanjili troškove. Danas se dva od tri najveća svjetska proizvođača čipova nalaze na Tajvanu - Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC) i njegov glavni konkurent UMC. Ove dvije firme zajedno čine gotovo dvije trećine globalne proizvodnje poluvodiča.
Tako naprimjer Infineon grupacije Dax, sa sjedištem u Münchenu, trećinu svojih poluvodiča proizvodi vani, većinu njih na Tajvanu, jer tamošnja industrija čipova uživa snažne državne subvencije. Pored toga, TSMC ima najnaprednije proizvodne procese na svijetu.
Kad bi se obustavile isporuke s Tajvana, lančano bi se zaustavile i proizvodne linije u velikom broju industrija. O TSMC-ovim čipovima ovisi proizvodnja gotovo svih automobila na Zapadu, a jedan od najvećih klijenata ove firme je i Apple. S druge je strane industrija poluvodiča izrazito važna za vojnu i stratešku opremu. Evropa sebi nikako ne može priuštiti to da tajvanska industrija padne pod kontrolu Kine jer bi to bio prostor kao stvoren za ucjenu Zapada.
Povećanje proizvodnje u Evropi
Istovremeno sama Kina postaje sve veći igrač u proizvodnji poluvodiča, iako joj i dandanas nedostaje know-how za najnovije generacije čipova. Pored toga, američke sankcije sada joj ograničavaju pristup zapadnoj proizvodnoj tehnologiji za najmodernije čipove. To se između ostalog odnosi na nizozemski ASML, giganta koji raspolaže tehnologijom potrebnom u proizvodnji najmoćnijih čipova na tržištu. Na polju onih malo manje moćnih, Kina ipak već godinama dobiva na važnosti kao mjesto završne proizvodnje poluvodiča, između ostalog zbog velike potražnje unutar njenih granica.
Tokom 90-ih godina 20. stoljeća evropski su proizvođači još uvijek zadovoljavali najveći dio globalne potražnje za čipovima, a danas igraju samo podređenu ulogu u svjetskoj proizvodnji. No to bi se sad trebalo promijeniti, piše tportal.
Povećanje proizvodnje čipova u Evropi To bi trebao omogućiti i novi zakon o čipovima, prema kojem bi se u izgradnju novih tvornica za proizvodnju poluvodiča trebalo uložiti 43 milijarde eura. Dio investicije namijenjen je i za izgradnju najavljenih dviju novih Intelovih tvornica kod njemačkog Magdeburga. Čak je i sam TSMC već neko vrijeme zainteresiran za Njemačku kao potencijalnu lokaciju za proizvodnju njihovih poluvodiča.Industrija čipova je posljednjih godina u procvatu, a pretpostavlja se da će samo rasti. Godine 2016. uprihodila je 345 milijardi dolara od prodaje čipova, a u sedam godina taj iznos je narastao na više od 600 milijardi.
