Zbog jemenskih raketa roba kasni šest dana. I do 400.000 dolara veći troškovi goriva.
Napadi jemenskih Huti pobunjenika na teretne brodove imaju ogroman uticaj na brodski saobraćaj kroz Crveno more. Nekoliko brodskih kompanija prestalo je sa tranzitom kontejnerskih brodova u regionu. Brodska veza između Mediterana i Indijskog okeana jedan je od najvažnijih trgovačkih puteva u svijetu. Ako nestane, doći će do kašnjenja i većih troškova. Sjedinjene Države su formirale međunarodnu vojnu koaliciju za zaštitu brodarstva u Crvenom moru.
Posljednjih sedmica pobunjenici Huti koji su povezani s Iranom više puta su bespilotnim letjelicama i projektilima napali brodove koji putuju kroz moreuz Bab al-Mandeb. Ovaj uski prolaz odvaja Arapsko poluostrvo od Afrike i povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom, a time i Indijskim okeanom.
Huti, koji kontrolišu velike dijelove Jemena, također su ispalili rakete direktno na Izrael zbog rata u Gazi. Huti sebe vide kao dio samoproglašene “osovine otpora” usmjerene protiv Izraela. Pored radikalnog islamskog Hamasa, ovo uključuje i šiitske islamističke milicije Hezbolah u Libanu, koju podržava i Iran.
Sjedinjene Države, koje su u savezu s Izraelom, sada patroliraju područjem Crvenog mora u sklopu zajedničke operacije s drugim zemljama. U nedjelju je američka vojska saopćila da je potopila tri pobunjenička broda Huti i ispalila dvije protivbrodske rakete. Deset napadača je ubijeno. Britanija je rekla da je spremna poduzeti "direktne" akcije protiv jemenskih pobunjenika. Španija posebno stoji na putu većeg angažmana EU u regionu.
Sredinom decembra pet od šest najvećih brodarskih kompanija na svijetu najavilo je da više neće slati brodove kroz Crveno more: danski Maersk, njemački Hapag-Lloyd, francuski CMA-CGM, italijansko-švicarski MSC i tajvanski Evergreen. Kompanije su pozdravile vojnu operaciju koju predvode SAD "Prosperity Guardian". CMA-CGM i Maersk su stoga krajem godine najavili da će nastaviti sa prometom.
Hapag-Lloyd, naprimjer, i dalje želi izbjeći rutu. Osim toga, situacija je i dalje nestabilna. Američkoj vojnoj akciji u nedjelju prethodio je napad Hutija na brod Maersk. Prema navodima brodara, na kontejnerskom brodu nije bilo veće štete, ali je kompanija ponovo obustavila tranzit u Crvenom moru na 48 sati.
Brodski put od Mediterana preko Sueckog kanala, Crvenog mora, Bab al-Mandeba, Adenskog zaljeva do Indijskog okeana je prometan. Svake godine oko 20.000 brodova prođe kroz Suecki kanal na svom putu iz Evrope u Aziju ili obrnuto. Prema podacima Međunarodne brodarske komore (ICS), 12 posto svjetske trgovine prolazi kroz Crveno more.
Kako bi izbjegli prolaz kroz Crveno more, teretnjaci moraju oploviti Afriku, što traje znatno duže. "Za prosječan brod koji putuje iz Azije u Evropu, putovanje bi se moglo produžiti za šest dana, a troškovi goriva bi mogli porasti za 300.000 do 400.000 dolara", kaže Andreas Krieg, profesor na King's Collegeu u Londonu. Međutim, rezultirajuća povećanja cijena robe će vjerovatno postati primjetna tek za nekoliko mjeseci.
