Njemačka, Britanija i druge evropske zemlje saopćile su u utorak da ne planiraju slati kopnene trupe u Ukrajinu, nakon što je Francuska nagovijestila tu mogućnost, a Kremlj je upozorio da bi svaki takav potez neizbježno doveo do sukoba između Rusije i NATO.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u ponedjeljak da zapadni saveznici ne bi trebali isključiti nijednu opciju u nastojanju da izbjegnu pobjedu Rusije u Ukrajini, iako je naglasio da u ovoj fazi nema konsenzusa.
"Ništa ne treba isključiti. Učinit ćemo sve što moramo da Rusija ne pobijedi - kazao je Macron novinarima na brzinu sazvanom skupu evropskih čelnika u Parizu da bi razmotrili kako pojačati podršku Ukrajini protiv ruske invazije.
Macronovi komentari dolaze u jeku dobitaka na bojnom polju snaga ruskog predsjednika Vladimira Putina u istočnoj Ukrajini, i sve veće nestašice municije i ljudstva na ukrajinskoj strani.
Njemačka, Britanija, Španija, Poljska i Češka ogradile su se, međutim, u utorak od bilo kakvih nagovještaja da bi mogli angažovati kopnene trupe u ukrajinskom ratu, koji je sada već u trećoj godini.
"Neće biti kopnenih trupa, niti vojnika na ukrajinskom tlu koje tu šalju evropske zemlje ili države NATO-a - izjavio je njemački kancelar Olaf Scholz na marginama događaja.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius bio je jednako uporan.
"Čizme na tlu nisu opcija za Njemačku - kazao je novinarima tokom posjete Beču.
"Drago mi je što Francuska razmišlja kako da snažnije podrži Ukrajinu, ali ako mogu dati prijedlog, onda pošalji više oružja - izjavio je njemački ministar ekonomije Robert Habeck.
"Učinite to što možete sada i dajte Ukrajini municiju i tenkove koji se mogu poslati odmah – kazao je.
Nakon razgovora u ponedjeljak, Scholz je izjavio da su evropski čelnici sada spremni da nabave oružje od zemalja van Evrope kao način da se ubrza vojna pomoć Ukrajini.
Njemačka je postala drugi najveći dobavljač vojne pomoći Kijevu otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, ali je izuzetno oprezna u pogledu koraka koji bi uvukli NATO savez u direktan sukob s Rusijom.
Kremlj je odmah izdao upozorenje o tome šta je u pitanju.
"Sama činjenica da se razgovara o mogućnosti slanja određenih kontingenata u Ukrajinu iz zemalja NATO-a veoma je bitan novi element - kazao je portparol Dmitrij Peskov novinarima, odgovarajući na pitanje o Macronovim izjavama.
Upitan o rizicima ako članice NATO-a pošalju trupe da se bore u Ukrajini, Peskov je rekao:
"U tom slučaju, ne bismo morali da govorimo o vjerovatnoći, nego o neizbježnosti (direktnog sukoba).
Kazao da zapadne zemlje treba da razmotre da li je takav scenarij zaista u njihovom interesu.
Rusija i Sjedinjene Države - velika sila iza NATO-a – imaju najveće svjetske arsenale nuklearnog oružja. Predsjednik Joe Biden upozorio je da bi sukob između Rusije i NATO-a mogao izazvati Treći svjetski rat.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je Reutersu da Sjedinjene Države nemaju planove da pošalju trupe da se bore u Ukrajini, kao ni da pošalju vojnike NATO-a da se bore tamo.
Britanija također nema planove za slanje trupa u Ukrajinu, rekao je portparol premijera Rishija Sunaka, napominjući da već ima mali broj osoblja u toj zemlji koje pomaže u podršci ukrajinskim snagama.
Španija želi ograničiti pomoć na slanje većeg broja naoružanja i drugog materijala u Kijev, saopćila je glasnogovornica vlade Pilar Alegria.
Na sličan način, premijeri Poljske i Češke, nepokolebljivih pristalica Ukrajine, izjavili su u utorak na konferenciji za novinare u Pragu kako žele da dostave više municije Kijevu, ali ne planiraju da pošalju vojsku.
Česi su ovog mjeseca objavili planove, uz podršku Kanade, Danske i ostalih, da finansiraju brzu kupovinu stotina hiljada komada municije iz trećih zemalja za otpremu u Ukrajinu, prenosi Reuters.
