I prije pandemije koronavirusa, pritisak na roditelje bio je velik, treba se naučiti nositi s obavezom da donosite ispravne odluke za svoju djecu. Sad kad puno toga ne znamo o tome koje su 'prave' odluke vezano uz zdravlje i obrazovanje naše djece, puno je teže
Bez sumnje, kako traje sedmi mjesec od proglašenja pandemije, sve su značajnije njene posljedice na mentalno zdravlje roditelja, s tim da nema naznaka da će ići na bolje. Iako je pandemija sigurno utjecala na mentalno zdravlje svih društvenih grupa, istraživanje Američkog psihološkog udruženja pokazalo je da su u aprilu i maju roditelji koji su kod kuće s djecom mlađom od 18 godina bili znatno više pod stresom u odnosu na ljude koji nemaju djece.
Noviji podaci istraživanja RAPID-EC Univerziteta Oregon, koje je anketiralo 1.000 nacionalno reprezentativnih roditelja s djecom mlađom od 5 godina svake sedmice do kraja jula i nastavit će s njihovim praćenjem do kraja decembra, pokazuje da su roditelji male djece posebno pod stresom.
Čak 63 posto roditelja reklo je da osjećaju da su izgubili emocionalnu podršku tokom pandemije. Prema sličnoj studiji koju su proveli na Harvardu, 61 posto roditelja djece u dobi 5, 6 i 7 godina u američkoj državi Massachusetts, složilo se s tim, a neki i izrazito, da se zbog pandemije osjećaju 'nervozno, tjeskobno ili iscrpljeno'.
„To je nešto što će hronično destabilizirati naš život, porodicu te roditelje i djecu“, kaže dr. Pooja Lakshmin, klinički docent psihijatrije na Medicinskom fakultetu Univerziteta George Washington. Dodaje kako to trebamo tretirati kao krizu mentalnog zdravlja te biti svjesni da joj se ne nazire kraj.
Iako mnogi roditelji male djece u svim demografskim grupama osjećaju povećan nivo stresa, dvije podgrupe trenutno mogu biti posebno izložene riziku od kliničke razine anksioznosti i depresije. To su trudnice ili žene koje su nedavno rodile i roditelji koji se bore s nedostatkom finansija da ispune osnovne potrebe svoje porodice.
Prije pandemije, anksioznost i depresija pogađali su između 10 i 25 posto žena tokom trudnoće te u godini nakon poroda. Dvije studije iz Kanade pokazuju kako se udio žena s tim problemom nakon lock downa povećao. Jedna studija na gotovo 2.000 trudnica pokazala je da 37 posto njih pokazuje klinički značajan nivo depresije, a 57 posto klinički značajan nivo anksioznosti.
Drugo istraživanje provedeno na 900 žena, među kojima su i trudnice i majke novorođenčadi, pokazalo je da se stopa depresije povećala na 40 posto (s 15 posto iz razdoblja otprije pandemije), a stopa anksioznosti porasla je na ogromnih 72 posto (sa 29 posto zabilježenih ranije).
Tokom pandemije najveći stres za roditelje koje je anketirao projekt RAPID-EC Univerziteta Oregon bila je nemogućnost da osiguraju dovoljno kvalitetnu prehranu, da osiguraju odjeću i smještaj za svoju djecu, rekao je dr. Philip Fisher, direktor Centra translacijske neuronauke na univerzitetu, koji vodi projekt.
„Ranije smo mislili da će strah od bolesti biti najveći izvor stresa“,rekao je. No kako je vrijeme prolazilo, bilo je jasno da roditelji koji se bore ispuniti osnovne potrebe svoje djece osjećaju najveće trajno emocionalno previranje. Preko 60 posto roditelja s malom djecom koji se suočavaju s ekstremnim finansijskim problemima prijavilo je emocionalne probleme. Istovrmeno, među roditeljima koji nemaju finansijskih problema, emocionalne probleme ima tek nešto više od 30 posto njih.
Kad su roditelji u anketi spomenuli da im djeca mogu biti izvor emocionalne podrške, istraživači su najprije mislili na situacije u kojima starija djeca pripaze na manju, pa im tako olakšaju situaciju. No kad su uporedili sve odgovore, pokazalo se da roditelji utjehu pronalaze i u svojoj djeci, piše New York Times.
