U islamskoj tradiciji Bajram zauzima posebno mjesto. Obilježavanje Bajrama na našim prostorima ima posebnu tradiciju. Najljepši bajramski običaji u BiH zadržali su se i danas. Pripreme za obilježavanje Ramazanskog bajrama počinjale bi nakon posljednje mubarek noći, Lejletu-l-kadra. Kuća i avlija bi se ponovo detaljno očistile, izvršila nabavka namirnica potrebnih za spremanje bajramskih jela, te ukućanima, posebno djeci, pripremili bajramluci.
Nastupanjem Ramazanskog bajrama svi ukućani bi oblačili najljepšu odjeću koju imaju, po mogćnosti novu. Zatim muškarci odlaze s muškom djecom u džamiju na bajram-namaz. Nakon završetka namaza nastupilo bi bajramsko čestitanje.
Djeca su roditeljima čestitala Bajram ljubeći ih u desnu ruku, a roditelji uzvraćali ljubljenjem u čelo i davanjem bajramluka, najčešće u novcu koje je bilo popraćeno hajir-dovom. Ta se tradicija u nekim dijelovima BiH zadržala i danas. Bajram se najčešće čestita izgovaranjem riječi: Bajram mubarek olsun ili Bajrambarećola, što znači "neka bajram bude mubarek". Odgovor na ove čestitke je bio Allah razi olsun, odnosno Allahraziola (Neka je Allah zadovoljan).
Običaj nalaže i da se pripremi svečani bajramski ručak. Obično počinje domaćom supom, čorbama poput teleće ili begove, a zatim slijede tradicionalna bosanska jela poput sitnog ćevapa, bamije, dolmi... Neizostavne su i pite te pečenje. Bajramski ručak se završava nečim slatkim, a u Bosni i Hercegovini su to baklava i ružice, ali i hurmašice, kadaif, tufahije...
U vrijeme Ramazanskog bajrama ranije je bio običaj da se čiste mezarja i uređuju nišani. Kao svojevrstan nastavak te tradicije jeste to što nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu Islamska drugi dan Ramazanskog bajrama obilježava kao Dan šehida. Tog dana se posebno obilaze šehidska mezarja.
Drugi i treći dan Bajrama je bio rezerviran za obilazak rodbine, komšija, prijatelja.
