"Putin je spreman da u bilo kom trenutku drastično smanji snabdevanje gasom i naftom", smatra ekonomski analitičar britanskog Telegrapha Ambrose Evans-Pritchard.
Kako dodaje, ruski predsjednik Vladimir Putin bi tako Zapadu zadao psihološki udarac prije nego što globalna recesija počne da nagriza ruski energetski sektor.
Najbolja prilika
Upravo bi nadolazeće sedmice, smatra Evans-Pritchard, mogle da budu Putinova najbolja prilika da pokuša da natjera Zapad da sjedne za stol i pristane na ruske zahtjeve, kao što su zadržavanje teritorija na ukrajinskoj obali Crnog mora i u Donbasu
Za Rusiju je krucijalno da se to dogodi prije sljedeće isporuke teškog naoružanja Ukrajincima, prenosi B92.
Putin je već krajem juna iznio svoj plan na Sanktpeterburškom međunarodnom ekonomskom forumu, nazvavši politiku sankcija Evropske unije dvosijeklim mačem koji će uzrokovati da Evropa izgubi svoje uporište i koja će dovesti do "pada cijelog sistema".
Time, kako kaže Evans-Pritchard, nije ostavio nikakve sumnje da je stvaranje inflacije na Zapadu njegov primarni cilj.
"Već duboko ukorijenjeni problemi u evropskim društvima samo će rasti. Doći će do daljeg rasta nejednakosti, što će još više podijeliti njihova društva.
Takvo odvajanje od stvarnosti neizbježno će dovesti do talasa populizma, te ekstremističkih i radikalnih pokreta", rekao je tada Putin.
Prošlog petka, Putin je otišao korak dalje. Putem videoekrana obratio se ruskim vladinim zvaničnicima i poručio da "svaka dalja upotreba sankcija može dovesti do još težih, bez pretjerivanja, čak katastrofalnih, posljedica na globalno energetsko tržište".
Istovremeno, evropski čelnici kreiraju svoje politike u paralelnom svemiru, raspravljajući o zapravo neizvodljivim šemama kojima bi trebalo ograničiti cijene ruskog izvoza sirove nafte od 40 do 60 dolara, dok će EU svoje energente nabaviti u Aziji.
"Teza Evropljana, koja oduzima dah koliko je naivna, jeste da je Kremlju potreban evropski novac i da će zato skrušeno udovoljiti zahtjevima iz EU", smatra urednik Telegrapha.
Pogrešno se pretpostavlja da će Putin dopustiti Evropskoj Uniji da smanji svoju zavisnost od ruskih fosilnih goriva na uredan način i prema sopstvenom ležernom evropskom rasporedu.
Preventivna akcija
Dok nekoliko država članica EU direktno vojno pomaže ukrajinskim snagama, tako nešto pomisliti, najbolje ilustruje u kakvoj su zabludi evropski političari.
U Kremlju se ovih dana priča kako je sad red na Rusiju da preduzme preventivnu akciju, tj. iskoristi svoje energetsko uporište kako bi spriječila države EU da obnove zalihe prirodnog gasa prije zime.
"Vrlo je vjerovatno da gas uopće više neće teći prema Evropi. Rusko vodstvo zna koliko je Evropa ranjiva", rekao je Vladimir Milov, bivši ruski zamenik ministra energetike.
Istovremeno, Evropa je svjesna posljedica koje bi potpun prekid snabdijevanja ruskim gasom donio. Nijedan Gaspromov molekul već šest sedmica ne teče u Evropu naftovodom Jamal preko Poljske.
Protoci kroz Sjeverni tok 1 preko Baltika rade sa 40 odsto kapaciteta od sredine juna, a ove sedmice protok je zatvoren radi redovnog održavanja.
Evropski čelnici se boje da će Kremlj smisliti izgovor da zadrži Sjeverni tok 1 zatvorenim i kad se završe radovi 21. jula, sljedećeg alarmantnog datuma za globalnu ekonomiju.
