Ruski špijuni mjesecima su planirali zauzimanje Kijeva i svrgavanje ukrajinske vlade te predsjednika Volodimira Zelenskog, ali unatoč pomnim pripremama plan je, kao što je već poznato, propao. A kako je tačno došlo do sloma te pomno organizirane akcije sada pokazuju prvi put objavljeni materijali do kojih su došle ukrajinske i druge sigurnosne službe, a pregledao ih je Washington Post.
U sjeni ruske vojne kampanje odvijali su se planovi FSB-a (agencije koja je naslijedila zloglasni sovjetski KGB) i napori ukrajinskih sigurnosnih agencija da te iste planove onemoguće uz podršku CIA-e, britanskog MI6 i drugih zapadnih obavještajnih službi. Sukob je započeo davno prije invazije 24. februara. Sigurnosni dužnosnici u Ukrajini, Sjedinjenim Državama i Evropi govorili su pod uvjetom anonimnosti za Washington Post (WP) kako bi razotkrili tajne operacije. Rekli su da je FSB zagovarao ratni plan koji se temeljio na ideji da će brzi napad srušiti vladu u roku od nekoliko dana, da će Zelenski biti ubijen, zarobljen ili u egzilu.
Kriptirane upute
Ruska sigurnosna služba FSB počela je slati kriptirane upute svojim doušnicima u Kijevu prije invazije. Spakirajte se i bježite iz glavnog grada radi vlastite sigurnosti tokom početne faze rata, rečeno im je, ali ostavite ključeve svojih domova. Viši oficiri u jedinici FSB-a pod nazivom Odjel za operativne informacije imali su zadatak svrgnuti ukrajinsku vladu i nadgledati postavljanje proruskog režima. Operativci su bili toliko sigurni u svoj plan da su posljednje dane prije rata uređivali sigurne kuće i smještaj u stanovima doušnika gdje su planirali da će stići njihovo osoblje.
Igor Kovalenko, kojeg je Ukrajina identificirala kao višeg časnika FSB-a u Odjelu za operativne informacije, bio je među onima koji su planirali stići u Kijev krajem veljače. Kovalenko je godinama bio glavni agent za koordinaciju nekih od najistaknutijih ukrajinskih političara i vladinih dužnosnika na platnoj listi Kremlja, uključujući članove opozicione proruske stranke kojom je predsjedao Viktor Medvedčuk, bliski Putinov prijatelj. Kovalenko je u poruci podređenoj u FSB-u 18.februara sugerirao da je bacio oko na stan u kijevskoj četvrti Obolon s pogledom na rijeku Dnipro. Kovalenkov podređeni, koji je služio u vladi Zelenskog, vratio je adresu, telefonske brojeve i kodne riječi korištene za komunikaciju s doušnikom, rekli su ukrajinski dužnosnici. Dužnosnici su odbili identificirati doušnika, ali su rekli da je priznao da je danima prije invazije dobivao upute FSB-a da napusti Kijev.
Drugi doušnici koje su uhapsile ukrajinske vlasti dali su slične iskaze. Rečeno im je: "Kad se vratiš, sve će biti drugačije", tvrdio je jedan dužnosnik. Stan u Obolonu stavljen je pod nadzor SBU-a nakon što se adresa pojavila u komunikaciji. Ukrajinski SBU direktni je nasljednik KGB-a te zapošljava veliki broj oficira koji su se obučavali u KGB-ovoj akademiji u Moskvi. Strah od lojalnosti čak i višeg osoblja izvor je stalne tjeskobe. Ukrajina je u više navrata pokušala očistiti svoje redove, te je u jednom trenutku za to angažirana i CIA. Nekoliko viših oficira SBU-a optuženo je za izdaju. Među njima je bivši šef uprave agencije u Hersonu koji je optužen da je podređenima naredio da napuste svoje položaje dok su ruske snage preplavile regiju. Prošlog su mjeseca ukrajinske vlasti uhapsile još jednog službenika SBU-a koji je opisan kao agent spavač, Olega Kuliniča. Njega je u više redove službe postavio Ivan Bakanov, direktor SBU-a i prijatelj Zelenskog iz djetinjstva. Odluka Zelenskog da smijeni Bakanova s mjesta direktora SBU-a nakon Kuliničeva hapšenja bila je potaknuta ogorčenošću zbog njegova neuspjeha da "očisti" agenciju od simpatizera Rusije, rekao je Andrej Smirnov, zamjenik šefa ureda ukrajinskog predsjednika.
"Kada su počeli akciju 24. februara, cilj je bio zauzeti Kijev", kazao je za WP visokopozicionirani ukrajinski dužnosnik. "Očekivali su da će to dovesti do domino efekta po cijeloj zemlji, da će prvo zauzeti centralnu vlast, a da će onda ojačavati svoju prisutnost u svim drugim regijama".
Putin želio više opcija
U sklopu plana, tvrde Ukrajinci, FSB je oformio najmanje dva seta proruskih vlada, ne samo jednu kako su smatrali britanski obavještajci. Nije sasvim jasno zašto je Rusija mobilizirala dvije različite grupe, iako je najvjerovatnija teorija da je Putin naprosto želio na raspolaganju imati više opcija.
Jedna je vlada bila pozicionirana u Bjelorusiji i u njezinom je centru bio Viktor Janukovič. Dana 7. marta avion koji je pripadao tom bivšem predsjedniku ukrajine sletio je u Minsk i Janukovič je nedugo zatim objavio otvoreno pismo Zelenskom, u kojem je poručio da je "njegova dužnost da zaustavi krvoproliće i da dogovori mir po bilo kojoj cijeni". Tokom narednog tjedna Janukovičev šef osiguranja tri puta je razgovarao s visokim dužnosnikom iz FSB-ova odjela zaduženog za Ukrajinu, prema podacima koje su presreli ukrajinski obavještajci.
Druga pak vlada u sjeni, u kojoj su bili brojni pripadnici nekadašnje Janukovičeve vlade, okupili su se na jugoistoku Ukrajine, na teritoriju koji su u prvim danima rata okupirale ruske snage. Među njima je bio i Oleg Carjov, nekada jedan od vodećih ljudi Janukovičeve stranke Partija regija. On je obznanio da je u Ukrajini objavom na Telegramu, napisavši da će "Kijev biti slobodan od fašista".
Uhapšeno više od 800 ljudi
Ukupno, Ukrajina je privela više od 800 ljudi osumnjičenih za pomaganje Rusiji izviđanjem ili sabotažom, prema ukrajinskom Ministarstvu unutrašnjih poslova. Vlasti su se okrenule protiv osumnjičenih agenata u vladi i parlamentu među kojima je bio Medvedčuk, marioneta Kremlja. Vlada Zelenskog optužila je Medvedčuka za izdaju u maju 2021. i stavila ga u kućni pritvor. Medvedčuk je negirao bilo kakvu krivnju. Potom je pobjegao tokom prvih dana rata, ali je u aprilu ponovno uhvaćen i sada čeka suđenje.
Od 2019. godine FSB je započeo veliko širenje svoje ukrajinske jedinice koja je prošlog ljeta s 30 oficira narasla na čak 160, prema ukrajinskim dužnosnicima. Pristiglim oficirima dodijeljeni su teritoriji u Ukrajini i zadatak da izrade popise saradnika, kao i protivnika koje treba neutralizirati. O potencijalnoj invaziji ukrajinsku tajnu službu obavijestio je direktor CIA-e William Burns, koji je u Kijev stigao 12. januara, te evropske vlade. Deset dana nakon Burnsova posjeta britanska je vlada objavila da ima ‘‘informacije koje pokazuju da ruska vlada želi postaviti proruskog vođu u Kijevu‘‘.
Istraga WP-a pokazala je da je FSB-ova jedinica za Ukrajinu - osim što je značajno brojčano nabubrila u mjesecima prije invazije - računala na podršku ogromne mreže svojih agenata koji su se infiltrirali u ukrajinski obavještajni aparat. Neki od njih su doista i poduzeli tražene akcije i sabotirali ukrajinsku odbranu, ali većina je jednostavno stavila u džep novac koji su dobili od FSB-a i nisu napravili ništa kada su počele borbe.
Sve je trebalo ići iz Hostomela
Ukrajinske sigurnosne agencije otkrile su naznake da su operativci FSB-a bili u direktnoj komunikaciji s ruskim zračnodesantnim snagama. Snage su odigrale ključnu ulogu u zauzimanju zračne luke u Hostomelu, u predgrađu Kijeva, koja je trebala biti ključno čvorište za napad na prijestolnicu, a ondje su primijećeni ruski agenti.
U ranim danima obavještajnog rata ukrajinske sigurnosne agencije došle su dovoljno rano do popisa identiteta FSB-ovih operativaca. U misiji onesposobljavanja ukrajinske vlade FSB je računao na podršku goleme mreže plaćenih agenata u ukrajinskom sigurnosnom aparatu. Neki su sabotirali odbranu Ukrajine, dok su drugi uzeli novac i odbijali izvršiti naredbe Kremlja. Ruska je tajna služba, jednostavno, pogrešno procijenila da će napad na Kijev proći lako, prema planu. FSB se sada suočava s oštrim ispitivanjima u Moskvi o tome zašto operacija zauzimanja prijestolnice koja je financirana velikim iznosima nije uspjela.
