Nakon više od decenije suspenzije, Sirija bi uskoro trebala biti ponovo primljena u Arapsku ligu. To su prošlog vikenda u Kairu odlučili ministri vanjskih poslova zemalja članica. Time će se blagosloviti povratak na međunarodnu scenu države koja je, prema brojnim međunarodnim izvještajima, više puta terećena za najteža moguća kršenja građanskih i ljudskih prava.
U sirijskom građanskom ratu režim je optuživan za zloupotrebu otrovnih plinova i drugog hemijskog oružja te za brojna druga kršenja međunarodnih konvencija.
Kao bliska ruska saveznica, Sirija je pod režimom Bašara al-Asada branila njegovu vlast mnogim dopuštenim i nedopuštenim sredstvima. UN se prije nepunih mjesec pozvao na valjane razloge koji upućuju da je iza napada hemijskim oružjem na Dumu 2018., u kojemu je poginulo više od 40 civila, stajao Asadov aparat.
Sirijski program hemijskog oružja razvijan je i nakon što je država prihvatila međunarodne konvencije koje ga zabranjuju. Režim je u deset godina, od 2012. do 2022., izveo ukupno 217 napada hemijskim oružjem. Najmanje 1.500 ljudi je poginulo u tim napadima, uključujući 205 djece i 260 žena, a povrijeđeno je preko 12 hiljada.
Sirijski diktator koristio je masovno protiv vlastitih građana i tzv. bačvaste bombe. U prvih devet godina rata bacio je gotovo 82.000 takvih bombi. Zbog njihova razornog, ali nepreciznog učinka, one slove za posebno okrutne i zabranjene su među civiliziranim narodima. Njima je ubijeno najmanje 11 hiljadu civila u Siriji, te više od 1.800 djece.
Osim za ubistva, međunarodni i arapski aktivisti za ljudska prava godinama optužuju Asada i za nestanak velikoga broja ljudi. Amnesty International u svom godišnjem izvještaju za 2022. govori o „desetinama hiljada ljudi" koji su nestali tokom rata, dok drugi spominju brojku od čak 111.000 nestalih. Mreže za ljudska prava uglavnom terete sirijski režim za većinu proizvoljnih hapšenja i prisilnih nestanaka. I UN-ovi izvještaji spominju hiljade nestalih, ali i zatočenih koji su žrtve mučenja i seksualnog nasilja po zatvorima.
Dokumentirano je više od 15 hiljada smrti u zatočeništvu, uzrokovanih mučenjem Asadovih sadista. Neki od mučitelja su osuđeni za takve zločine u državama zapada, poput Anwara Raslana u Njemačkoj: proglašen je krivim za najmanje 27 ubistava, mučenja, nanošenje opasnih tjelesnih povreda i seksualno nasilje. Optužnica je govorila o "rasprostranjenom i sistematskom napadu na civilno stanovništvo".
Povrh svega, Asadov režim je u zadnje vrijeme ozbiljno optuživan i za proizvodnju i trgovinu drogom. Pod direktnom zaštitom države ušlo se u proizvodnju kaptagona, lijeka na bazi fenetilina, koji ima izrazito stimulativno djelovanje. Njegove moguće nuspojave uključuju oštećenje mozga, psihoze i srčane udare.
Sirija je, prema izvještajima internacionalnih fundacija koje se bave nadzorom narko-biznisa, postala jedna od vodećih svjetskih narko-korporacija koja preko luka povezanih s mediteranskim brodskim koridorima i kopnenim rutama prema Jordanu, Libanonu i Iraku, na trgovini drogom zgrće ozbiljan novac. Izvoz fenetilina iz Sirije dosegnuo je navodno tržišnu vrijednost od najmanje 3,5 milijarde eura godišnje.
No, sve to će arapska diplomatija pomesti pod tepih, zajedno s bezbrojnim žrtvama sirijskog diktatora. Na skupu koji će se za koji dan održati u Rijadu, krvavi Asad će opet biti ravnopravan partner i rado viđen sagovornik u arapskom svijetu.
