Četiri kandidata na glasačkom listiću - ali pobjednik je jasan: Putin želi biti ponovno izabran za predsjednika Rusije. Danas počinju trodnevni izbori. Nakon toga će vjerovatno uslijediti nepopularne odluke.
Svijetlozeleni glasački listići za predsjedničke izbore vrlo su jasni: od više od 30 prijavljenih, samo ih je četvero stiglo na glasanje - uz sadašnjeg predsjednika, tri političara iz stranaka bliskih Kremlju koji su zastupljeni u ruskom donjem domu.
Kandidat broj jedan na glasačkom listiću: Vladislav Davankov, 40 godina, iz ekonomski liberalne stranke Novi ljudi. Njegov slogan u izbornom oglašavanju: “Vrijeme je za nove ljude”.
Pod Davankovom je pobjednik izbora već određen: sadašnji predsjednik Vladimir Putin. Sada se kandidira peti put i može se osvrnuti na ukupno gotovo 20 godina kao predsjednik. U Putinovim televizijskim reklamama piše: "Glasajte za onoga kome se može povjeriti zemlja", piše Tagesschau.
Leonid Slutzkij iz Liberalno-demokratske stranke (LDPR) promiče preminulog, nepokolebljivog nacionalističkog utemeljitelja stranke: "Stvar Žirinovskog i dalje živi".
A Nikolaj Haritonov, najstariji kandidat sa 75 godina, izlazi sa sloganom koji je za predstavnika Komunističke partije (KPRF) gotovo sam po sebi razumljiv: "Za socijalizam!". Prvi put formalno su tri dana - od petka do nedjelje - otvorena biračka mjesta za oko 110 miliona birača. Prvi put glasat će se i u četiri ukrajinske regije koje je Rusija djelomično okupirala tokom invazije 2022. i dodala svojoj teritoriji.
Slobodni izbori su nezamislivi
Odaziv birača iz 2018. godine - službeno 67,5 posto - mora biti premašen na ovom glasanju, koje se može smatrati referendumom za predsjednika Putina. Postojala je ogromna podrška digitalnom predodabiru. Centralna izborna komisija u pojašnjavajućem videu pokušala je odagnati sumnje u čiste izbore:
"Na svakom biračkom mjestu postoje promatrači, a kamere su postavljene radi kontrole, pa se po potrebi može premotati".
Ovaj put Rusija nije pozvala međunarodne izborne promatrače iz OESS-a - za razliku od 2018. Slobodni izbori su nezamislivi u zemlji koja potiskuje ili zaključava glasove opozicije, ne dopušta slobodno novinarstvo, vodi vojni sukob protiv susjedne zemlje deset godina i ne trpi nikakve proteste protiv toga.
Yekaterina Duntzova, naprimjer, htjela se kandidirati s antiratnim programom - i nije prošla iz formalnih razloga. Duntzova očekuje odaziv birača od oko 70 posto, rekla je u intervjuu - a što se tiče rezultata:
"Budući da je opozicija sada djelimično pristala podržati jednog kandidata - naime Davankova - on će sigurno dobiti puno protestnih glasova. Mislim definitivno više od 10 posto. I bit će puno nevažećih glasačkih listića, što znači da birači govore da su općenito protiv svih kandidata".
Bit će još jedan oblik protesta: u nedjelju, posljednjeg dana glasanja. Julija Navaljnaja, udovica Putinovog kritičara Alekseja Navaljnog, poziva:
"Čak i ako uopće ne vidite smisla glasati, možete jednostavno doći na biračko mjesto, okrenuti se i otići kući", rekla je ona. kaže da su se Rusi okrenuli. "Niko vas ne može spriječiti da 17. marta u 12 sati dođete na biračko mjesto. Najvažnije je doći. Ovo je vrlo jednostavna i sigurna akcija."
Rok do 2030.
Kad se u nedjelju navečer zatvori posljednje biračko mjesto u Kalinjingradu i najkasnije u ponedjeljak objave izborni rezultati – dakle najmanje 80 posto za Putina – formalno počinje vrijeme prijenosa vlasti. Sedmog maja Putin će biti inauguriran na dužnost velikom ceremonijom u Kremlju. Tog dana vlada podnosi ostavku i Putin može popuniti ključne pozicije.
Šta se može očekivati od njegovog sljedećeg mandata? Niko ne može pogledati u Putinovu glavu, kaže novinarka Asya Kasantzeva, koja živi u egzilu:
"Ali općenito, nepopularne odluke slijede izbore. Nakon 2018. podignuta je dobna granica za odlazak u penziju, ovaj put nepopularne odluke bit će povezane s nastavkom vječni rat koji niko ne želi, a vjerovatno i uz mobilizaciju."
Osim ovog strahovitog novog vala mobilizacije, izvjesno je da će Putin početkom novog mandata značajno povećati poreze. On je to sam nagovijestio u intervjuu u srijedu. Mandat Vladimira Putina nakon reizbora traje do 2030. Čak je moguće da nakon toga dobije još jedan mandat – tada bi Putin bio predsjednik do 2036. godine.
Izbori u Rusiji
Predsjednički izborni proces koji se u Rusiji provodi od 15. do 17. marta, a na kojem Vladimir Putin želi izboriti peti mandat, nije u skladu s demokratskim standardima. Tri kandidata primljena uz Putina, Nikolaj Kharitonov (Komunistička partija), Leonid Slucki (desničarski populistički LDPR) i Vladislav Davankov (potpredsjednik Dume, kandidat ekonomski liberalnih Novih ljudi) dio su sistemske opozicije, stvarni protivnici Kremlja i agresorskog rata protiv Ukrajine nisu prihvaćeni kao kandidati.
Glasat će se i na okupiranim područjima Ukrajine – pod upitnim okolnostima.
Prave predizborne kampanje jedva da je bilo unaprijed, ali je bilo izvještaja nezavisnih novinara o pritiscima na državne službenike i zaposlenike državnih firmi da se registriraju za glasanje i da sa sobom dovedu najmanje deset ljudi.
Postoje velike prepreke za neovisne promatrače izbora, naprimjer, organizacija Golos je nekoliko puta označena kao “strani agent” i raspuštena. Oni koji se najavljuju iz inostranstva prvenstveno su predstavnici država koje gaje izrazite simpatije prema ruskom vodstvu, poput Srbije, ili se njima upravlja autokratski do diktatorski (Venezuela, Mianmar, Kamerun). Tri zastupnika AfD-a će doći iz Njemačke kao “stručnjaci za demokratiju”.
Na prijašnjim izborima u Rusiji uvijek je bilo izvješća i videozapisa s dokazima o manipulaciji glasačkim kutijama, višestrukom glasanju ili poticajima poput raskošnih švedskih stolova vladajuće stranke Ujedinjena Rusija na biračkim mjestima. Proteste brzo zaustavljaju sigurnosne snage i obično rezultiraju kaznenim progonom.
Stručnjaci stoga govore o lažnim izborima na kojima je željeni rezultat - pobjeda Putina i još jedan predsjednički mandat - već izvjestan i jednostavno se postiže demonstracijom snage državnog aparata, piše Tagesschau.
