Na adrese članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, Milorada Dodika i Željka Komšića, predsjednika i potpredsjednike FBiH Marinka Čavare, Milana Dunovića i Melike Mahmutbegović te predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović stiglo je pismo koje potpisuju šefica ureda Vijeća Evrope u BiH Bojana Urumova, specijalni predstavnik EU Johan Sattler, visoki predstavnik Valentin Inzko, šefica Misije OSCE-a Kathleen Kavalec, britanski ambasador Matt Field te američki ambasador Eric Nelson.
U pismu se, između ostalog, izražava podrška u sprečavaju širenja COVID-19 u BiH.
„Ono što smo svi naučili jeste da efikasno vodstvo spašava živote. Sada više nego ikada ova situacija zahtijeva od vlada da prioriteti budu transparentnost, saradnja i najznačajnije koordinacija. Svi nivoi imaju odgovornost i uloge u ovoj krizi. Usvajanje budžeta za 2020. i brzi dogovor o raspodjeli finansijske pomoći MMF-a u BiH bi pomoglo vlastima da odgovore na krizu. Institucije na državnom nivou, kao što su Granična policija i vojska, ne bi trebale biti zaboravljene.
Razumijemo da su brze mjere potrebne da se zaustavi širenje pandemije, ali one bi trebale biti uvijek u skladu s najvišim međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava“, navodi se u pismu.
Dodaje se da mjere moraju biti pravne, neophodne, proporcionalne i transparentne.
„Neophodno je da se mjere poduzimaju kako bi se osigurali dobrobit i sigurnost građana tokom krize, te da se ne zanemare ljudska prava i slobode. To uključuje i slobodu izražavanja i medijske slobode. Dijeljenje informacija i mišljenja, uključujući i nezvanične izvore, nezaobilazan su dio zdravog društva i to se ne mijenja tokom krize.
Sve mjere, uključujući i one koje smanjuju snagu zakona, trebale bi biti limitirane na vrijeme i prostor i poduzete striktno da se zaustavi širenje COVID-19, zaštiti javno zdravlje i dobrobit građana i da se zaobiđu negativne socio-ekonomske posljedice.
Vlasti imaju odgovornost da potpuno poštuju postojeći ustavni i zakonski okvir države i da poduzmu sve neophodne mjere da zaustavi i prevenira rizik od korupcije, pogotovo kod provođenja hitnih javnih nabavki i da se osigura pravilno upravljanje finansijskom i materjalnom pomoći“, navodi se.
Dalje se kaže da efikasno upravljanje i poštivanje demokratskih standarda, također ne znači ubrzanu unilateralnu strukturalnu promjenu, pogotovo za pravni okvir.
„Cilj nije da se pokuša napraviti drugačiji ili paralelni sistem, ali se trebaju podstaći postojeće institucije da poboljšaju svoje usluge građanima. Pravosuđe mora nastaviti da funkcionira za dobrobit građana u punoj transparentnosti i učinkovito te ohrabrujemo vlade u provođenju regulacija da dopuste korištenje tehnologije, uključujući održavanje online saslušanja kada je to potrebno“, između ostalog navodi se u pismu.
