Evropski sud za ljudska prava donio je u utorak presudu prema kojoj Rusija mora isplatiti četirima ženama koje su preživjele teške slučajeve porodičnog nasilja ukupno više od pola miliona eura odštete te je poručio da bi zemlja trebala dodati odredbe koje će pomoći u rješavanju "zapanjujućih razmjera" porodičnog nasilja nad ženama.
Četiri Ruskinje - Natalija Tunikova, Jelena Geršman, Irina Petrakova i Margarita Gračeva - podnijele su tužbu Evropskom sudu za ljudska prava tvrdeći da ih ruska policija nije zaštitila od porodičnog nasilja koje su pretrpjeli od strane svojih partnera, prenosi Newsweek.
Posebno veliku pažnju u Rusiji je izazvao slučaj porodičnog nasilja nad Margaritom Gračevom, koju je suprug 2017. godine oteo, odvezao u šumu i tamo joj sjekirom odsjekao obje ruke.
Sud je utvrdio da je Rusija prekršila članove 3. i 14. Evropske konvencije o ljudskim pravima koji zabranjuju "nečovječno, ponižavajuće postupanje i diskriminaciju" u postupanju u ova četiri slučaja.
U presudi je Evropski sud za ljudska prava naložio Rusiji da četirima ženama isplati ukupno više od 450.000 eura. Tunikova, Geršman i Petrakova trebaju dobiti po 20.000 eura kao odštetu.
Gračevoj, pak, prema presudi treba isplatiti 40.000 eura kao odštetu i više od 330.000 eura za medicinske troškove. Sve četiri će primiti i sredstva za pokrivanje pravnih troškova.
Ljekari su Gračevoj ponovno pričvrstili lijevu ruku, ali je samo djelomično funkcionalna. Desnu ruku je izgubila i koristi bioničku protezu.
Suprug Margarite Gračeve služi 14-godišnju zatvorsku kaznu, a ona je postala ključna aktivistica u borbi ruskih žena za kreiranje zakona o nasilju u porodici.
Trenutno u Rusiji postoji mala ili nikakva pravna zaštita za osobe koje pate od obiteljskog zlostavljanja, navodi Newsweek.
"Nije prvi put da sud konstatira kako Rusija nije ispunila svoje obveze zaštite od nasilja u porodici, ali ovaj put je sud jasno i detaljno ukazao na mjere koje Rusija mora usvojiti, uključujući zakone protiv nasilja u porodici, zabrane prilaska, protokole za ocjenu i upravljanje rizicima, mehanizme međuresorske saradnje i još mnogo toga", rekla je advokatica i zagovornica ženskih prava Mari Davtjan, koja je zastupala dvije žene u postupku.
Trenutni ruski zakoni bave se nizom nasilnih zločina, ali pokušaji kreiranja mjera za sprječavanje ovakvih nedjela naišli su na otpor vlasti.
Napad na člana porodice definiran je kao kazneno djelo 2016. godine, prema odluci koju su donijeli zakonodavci, što je izazvalo reakciju konzervativnih organizacija. Kao rezultat toga, dekriminaliziran je već 2017. godine i degradiran na prekršajni status, kažnjiv novčanom kaznom u visini od oko 60 eura.
Valentina Matvijenko, trenutačna predsjednica Gornjeg doma ruskog parlamenta, priznala je 2019. da je porodično nasilje velik problem u Rusiji te je namjeravala donijeti zakon o nasilju u porodici prije kraja godine.
Jedan su izradili zastupnici i zagovornici prava žena, ali je ponovno naišao na otpor konzervativnih skupina i Ruske pravoslavne crkve, koja smatra da se država ne bi trebala miješati u pitanja domaćinstava. Kao rezultat toga, zakon je bitno ublažen i nikada nije izglasan.
