Milijarder Elon Musk kaže da je njegova kompanija Neuralink po prvi put uspješno ugradila jedan od svojih bežičnih čipova u mozak čovjeka. "Početni rezultati pokazuju obećavajuće živčane impulse i pacijent se dobro oporavlja", objavio je Musk.
The first human received an implant from @Neuralink yesterday and is recovering well.
— Elon Musk (@elonmusk) January 29, 2024
Initial results show promising neuron spike detection.
Cilj kompanije je povezati ljudski mozak s računarima i pomoći u rješavanju složenih neuroloških stanja. Brojne konkurentske firme već su ugradile slične uređaje. BBC News obratio se Neuralinku i američkom medicinskom regulatoru, Upravi za hranu i lijekove (FDA), za komentar.
Muskovoj kompaniji FDA je u maju dala dopuštenje za testiranje čipa na ljudima, što je bila kritična prekretnica. Time je dano zeleno svjetlo za početak šestogodišnje studije. Pacijentima koji će sudjelovati u studiji čip će biti hirurški postavljen u dio mozga koji kontrolira namjeru kretanja. Čip, koji će instalirati robot, zatim će snimati i slati moždane signale aplikaciji, s početnim ciljem da se "omogući ljudima da kontroliraju kursor ili tipkovnicu računara samo koristeći svoje misli", tvrde iz Neuralinka.
Musk je na X-u objavio da će se prvi proizvod Neuralinka zvati Telepathy.
"Napredak bi trebao biti eksponencijalan"
Neuralink, sa sjedištima u području zaljeva San Francisco i Austinu u Teksasu, posljednjih je godina provodio testove na životinjama tražeći istodobno odobrenje američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) za početak kliničkih ispitivanja na ljudima. "Želimo biti izuzetno oprezni i sigurni da će dobro raditi prije nego što uređaj stavimo u čovjeka", rekao je Musk ranije.
Govoreći pred mnoštvom odabranih zvaničnika na prezentaciji u sjedištu Neuralinka 2022. godine, koja je trajala gotovo tri sata, Musk je naglasio brzinu kojom firma razvija svoj uređaj. "Napredak će se isprva, osobito što se tiče ljudi, možda činiti strašno sporim, ali radimo sve kako bismo ga paralelno potpuno razvili", dodao je. "Dakle, u teoriji bi napredak trebao biti eksponencijalan."
Prve dvije ljudske primjene uređaja Neuralinka na koje ciljaju bit će vraćanje vida i omogućavanje pokreta mišića kod ljudi koji to ne mogu činiti, rekao je Musk. "Čak i ako netko nikada nije imao vid, ako je rođen slijep, vjerujemo da još uvijek možemo vratiti vid", rekao je.
Prvo javno predstavljanje Neuralinka uključivalo je majmuna s moždanim čipom koji je igrao računarsku igricu razmišljajući sam.
Musk, koji također vodi proizvođača električnih vozila Teslu, raketnu kompaniju SpaceX i platformu društvenih medija X (bivši Twitter), poznat je po ciljevima poput kolonizacije Marsa i spašavanja čovječanstva.
Njegove su ambicije za Neuralink, koji je pokrenuo 2016., jednako velikih razmjera. Razvija čip sastavljen od hiljada elektroda koji bi omogućio mozgu upravljanje složenim elektroničkim uređajima i na kraju omogućio osobama s paralizom da povrate motoričke funkcije te liječenje bolesti poput Parkinsonove, demencije i Alzheimerove bolesti. Također govori o osnaženju mozga pomoću umjetne inteligencije.
Više puta propustili rokove
Musk je u prezentaciji 2019. rekao da namjerava dobiti regulatorno odobrenje do kraja 2020. Zatim je na konferenciji krajem 2021. rekao da se nada da će ove godine započeti ispitivanja na ljudima. Neuralink je više puta propustio interne rokove za dobivanje odobrenja FDA za početak ispitivanja na ljudima, rekli su sadašnji i bivši zaposlenici.
Musk se ranije 2022. godine obratio konkurentu Synchronu u vezi s potencijalnim ulaganjem, nakon što je izrazio frustraciju stručnjacima Neuralinka zbog njihovog sporog napretka, izvijestio je Reuters u avgustu. Synchron je u julu 2022. prešao veliku prekretnicu prvom ugradnjom svog uređaja u pacijenta u Sjedinjenim Državama. Dobio je regulatorno odobrenje SAD-a za ispitivanja na ljudima 2021. i dovršio je studije na četiri osobe u Australiji.
Musk je u decembru 2022. rekao da je Neuralink podnio "većinu" svoje dokumentacije američkoj Agenciji za hranu i lijekove i da bi mogao započeti testiranje na ljudima u roku od šest mjeseci. Ali zaposlenici su rekli Reutersu u decembru da kompanija žuri na tržište, što je rezultiralo uginućima životinja i saveznom istragom.
