Zemlje u kojima dominiraju nacionalističke politike su po svojoj prirodi već u predvorju fašizma, rečeno je na online sesiji Kruga 99 održanoj u nedjelju.
O temi "Evropska paradigma i obnova nacifašizma" govorio je prof. dr. Asim Mujkić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović kazao je kako današnjom temom žele obilježiti dva neosporno važna datuma: Dan pobjede nad nacifašizmom iz 2. svjetskog rata prije 77 godina, i Dan Evrope, koji se veže za usvajanje Šumanove deklaracije prije 72 godine, kojom je otpočeo put ka stvaranju ujedinjene Evrope.
Uvodničar Asim Mujkić kazao je kako se u turbulentnim vremenima političkih kriza u BiH i Evropi pa i otvorenog rata koji prijeti da postane svjetski, suočavamo s opasnošću relativizacije pojma fašizma.
"Ono može biti dvojako. S jedne strane, postoji redukcionistički pristup koji će fašizam prikovati za naročiti historijski kontekst i vrijeme,pa će se on, gotovo isključivo odnositi na režime koje su u osvit i tokom Drugog svjetskog rata uspostavili Mussolini, Hitler i njihovi sateliti", kazao je Mujkić.
Dodao je da je drugi pristup inflatorni koji u svakoj pojavi šovinizma, nacionalizma, rigidnosti ili fundamentalizma vidi fašističku opasnost.
"Agresija Rusije na Ukrajinu nas ovih dana, unatoč ponekad zbunjujućim znacima kao što je korištenje antifašističke retorike (denacifikacija, borba protiv nacista), referiranje na Dan pobjede, 9. maja, korištenje zastave sa srpom i čekićem na agresorskim tenkovima, tjera na pronalaženje prave interpretacije i imenovanja onoga što se dešava. Ali, pri razmatranju ruskog etnonacionalizma i identifikaciji nekih fašizoidnih elemenata nipošto ne smijemo smetnuti s uma da je fašizam suštinski europska politička paradigma, ne samo zato što je nastao u Evropi, nego zato što nema fašizma bez nacionalizma i identitetskih politika koje počivaju na podjeli društva na 'nas' i 'njih', kako piše Jason Stanley, i na kraju, fašizma nema bez jake ekonomske krize kapitalizma", kazao je Mujkić.
Smatra da je pogonsko gorivo fašizma obično radikalni desni, populistički gnjev kakav posljednjih decenija vidimo širom Evrope i SAD, a jasni dokazi upućuju da je režim ruskog predsjednika Vladimira Putina finansijski pomagao te identitetske pokrete i politike.
"Ekonomska kriza, osobito ona iz 2008. bila je izvor populističkog gnjeva svuda u Evropi. Taj gnjev je desničarski kada je usmjeren prema nedužnim ljudima uglavnom s društvene margine ili etničkim, vjerskim manjinama, imigrantima i drukčijim", rekao je Mujkić.
Istakao je kako zemlje u kojima dominiraju nacionalističke politike su po svojoj prirodi već u predvorju fašizma.
"Politike koje zagovaraju ne samo da ne možemo živjeti jedni s drugima, da možemo birati s kime ćemo nastanjivati ovu zemlju, da moramo konačno riješiti svoje nacionalno pitanje i za sva vremena se jasno razgraničiti pri čemu na toj zaokruženoj teritoriji svoje nacije treba da bude što manje ili nimalo onih drugih već su protofašističke politike", zaključio je Mujkić.
