Posljednjih je godina došlo do značajnog porasta stresa, anksioznosti i depresije, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije. Unatoč tome što Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje opisuje simptome tjeskobe i depresije, zanemaruje ključni element – složen odnos između mozga i crijeva, posebno crijevnog mikrobioma – niza bakterija, gljiva, protozoa i virusa koji žive u našem probavnom sistemu.
Istraživanja pokazuju da se u našem gastrointestinalnom traktu nalazi više od sto triliona mikroorganizama koji su ključni za naše emocionalno i fizičko blagostanje.
Probavni mikrobiom povezuje se s funkcijom mozga putem osovine crijevo-mozak, dvosmjernog puta koji uključuje živac vagus. Ovaj komunikacijski sustav utječe ne samo na probavne funkcije, već ima i ulogu u regulaciji imunološkog sustava, odgovora na bol, metabolizma, raspoloženja, društvenog ponašanja i kognicije.
Raja Dhir, suosnivač Seed Healtha, organizacije koja sarađuje s globalnim istraživačima na razvoju naučno utemeljenih mikrobnih rješenja za osobno i planetarno zdravlje, za Psychology Today naglašava važnost očuvanja različitosti mikrobioma u tijelu, uključujući onaj na koži, ustima i genitalijama.
Sarađujući sa naučnicima, istražuje kako ti mikroorganizmi utječu na raspoloženje, težinu, gastrointestinalnu funkciju, imunološki odgovor i cjelokupno zdravlje. Studije sve više pokazuju jaku korelaciju između psiholoških izazova i poremećaja u probavi i gastrointestinalnom radu.
Utjecaj prehrane na mentalno zdravlje je veći nego što se čini. Visoko prerađena hrana koja umanjuje raznolikost mikrobioma povezana je s većim rizikom od mentalnih poremećaja.
Probiotici su obećavajući u liječenju i prevenciji anksioznosti i depresije.
Konzumacija probiotičkog jogurta rezultirala je značajnim poboljšanjem raspoloženja depresivnih pojedinaca u britanskoj studiji, a francuska studija je pokazala smanjenje anksioznosti i depresije sa specifičnom formulacijom probiotika.
Istraživači su pomno proučavali različite mikroorganizme u probioticima i njihove zdravstvene prednosti. Dojenčad sa zdravim mikrobiomom razvija snažan imunološki sustav, pri čemu Bifidobacterium igra ključnu ulogu kroz dojenje.
Dhir sugerira da se u kasnijoj životnoj dobi na suboptimalni mikrobiom može pozitivno utjecati konzumacijom mikrobnog inokuluma koji se nalazi u hrani bogatoj živim bakterijama, kao što su jogurt, kombucha, kiseli krastavci, kiseli kupus i miso.
Međutim, važno je napomenuti da svi “probiotički” proizvodi ne zadovoljavaju znanstvene kriterije i da nedostaju kontrolirane studije na ljudima koje bi pokazale zdravstvene dobrobiti.
Izgradnja zdravijeg mikrobioma uključuje usvajanje uravnoteženog načina života. Dhir preporučuje davanje prioriteta dobrom snu, upravljanju stresom i tjelovježbi, uz izbjegavanje nepotrebnih lijekova, posebno antibiotika.
Prerađenu i ultraprerađenu hranu treba zamijeniti opcijama bogatim vlaknima, flavonoidima i polifenolima, uključujući sjemenke, orašaste plodove, zob, grah, bobičasto voće, cjelovite žitarice i šareno povrće. Flavonoidi, najveća skupina prirodnih polifenola, posjeduju moćna antioksidativna i protuupalna svojstva.
