Dr. Pejović gostovao je u Blicovoj emisiji, "Jutro na Blic", gdje je progovorio o uzrocima i simptomima moždanog udara. Kako tvrdi, postoji čak 150 uzoraka koji dovode do udara, a uglavnom su neosjetni.
"Mnogi faktori rizika za moždani udar ne bole, tako da ih čovjek nije ni svjestan. U našoj kulturi je afirmativno kada kažete da nikada niste išli kod liječnika. Iako to podrazumijeva da je čovjek vodio zdrav život, u praksi, to znači da se on nije redovno kontrolirao i onda je došao s visokim krvnim tlakom koji ima 20 godina, 10 godina dijabetes, 15 godina povišenu masnoću u krvi itd, što i predstavlja uvod u rizik", tvrdi dr Pejović.
Ishemijski i hemoragijski moždani udari
Također, objasnio je i kako postoji podjela moždanih udara na ishemijske, kada dolazi do začepljenja krvne žile te hemoragijske, kojeg nazivaju još i krvarećim moždanim udarom, kod kojih je veća smrtnost.
"Moždani udar nastaje onog trenutka kada se ili začepi krvna žila koja dovodi kisik i nutrijente u mozak ili s druge strane ta isti krvna žila pukne, kada dođe do izljeva krvi u mozak. Nasreću, simptome moždanog udara možemo prepoznati", tvrdi dr. Pejović.
Neurologinja iz zagrebačke Croatia Poliklinike, dr. Dunja Penavin Kolarić za Telegram je rekla kako je većina slučajeva u Hrvatskoj moždanih udara ishemijska.
“Oko 85 posto moždanih udara su ishemijski. To znači da dolazi do začepljenja arterije koje dovodi do poremećaja protoka krvi u mozgu, bilo da se ugrušak stvori u oštećenoj arteriji, bilo da krvotokom doputuje s drugog mjesta – primjerice iz srca i tako začepi arteriju. Tada govorimo o emboliji”, kaže dr. Dunja.
Simptomi moždanog udara
"Simptomi ovise o dijelu mozga koji prehranjuje tu krvnu žilu koja je pukla ili je začepljena", navodi dr. Pejović.
Također, objašnjava i kako simptomi mogu biti šaroliki, a najčešći su:
- Slabost neke polovine tijela, obično ruke i noge, ili može biti samo slabost ruke i noge,
- Problemi s govorom,
- Ispadi u vidnom polju, recimo, oduzetost ili slabost, nespretnost jedne polovine tela itd.
Kako tvrdi Pejović, simptomi moždanog udara nastaju u trenutku ili kroz nekoliko minuta. Bitno je u tom slučaju primijetiti ih i odmah pozvati Hitnu pomoć.
"Pet minuta je period kada neuroni mogu ostati bez kisika nutrijenata. Postoje metode kojima možemo liječiti, točnije smanjiti štetu od moždanog udara. Ipak, neuroni umiru gotovo momentalno i neka šteta će nastati, ali mi se borimo za ostatak mozga i to u satima koji dolaze. Što prije se dođe do hitne službe, to je bolje. Začepljenje najčešće nastaje u karotidama", objašnjava dr Pejović.
Uzrok moždanog udara
Kod mlade populacije, moždani udar ima drugačije uzroke, u odnosu na starije. Neki od uzroka su:
- Pretilost
- Šećerne bolesti
- Visoki tlak
Kako tvrdi liječnik, očekivano je da čovjek s 40 godina počinje uzimati terapiju za tlak, no danas ima sve više mladih, 20-30 godina. navodi doktor.
Migrene s aurom
Spomenuo je i kako migrene s aurom predstavljaju rizik za moždani udar.
"Ako imate običnu migrenu bez aure, onda to vas stavlja u mali rizik. Što se tiče ovih najčešćih moždanih udara, glavobolja nije baš tipičan simptom, iako se može javiti u 5-10 posto slučajeva. S druge strane, kod tih hemoragijskih moždanih udara, kada imamo pucanje krvne žile, glavobolja može biti i ključni simptom moždanog udara", tvrdi liječnik.
Kako tvrdi, ne trebamo nakon svake glavobolje stvarati paniku. Međutim, jedan vid boli u glavi nas mora odmah natjerati da reagiramo.
"To je glavobolja koja nastaje naglo, intenzivna je i, po pravilu, najjača doživljena glavobolja u životu. Mi to zovemo glavobolja udara groma. Znači, kao da vas je udario grom. Može obuhvatiti pola glave, cijele glave, iza oka, nema pravila, znači, ali može biti intenzivna i takvu bol niste nikad doživjeli i ako je praćena nagonom za povraćanje, izmjenom stanja svijesti, ili, recimo, pojavom slabosti ruku, nogu, nespretnošću, utrnulošću neke polovine tijela i tako dalje, to su simptomi koji zahtijevaju da se javite liječniku", tvrdi dr. Pejović.
Također, spomenuo je i da u slučaju da dobijete glavobolju u teretani ili za vrijeme neke jake fizičke aktivnosti ili pri naporu, obavezno se trebate javiti liječniku.
"Postoji 150 razloga zašto može doći do moždanog udara", tvrdi Pejović.
U Hrvatskoj će porasti slučajevi moždanih udara
Također, dr. Penavin Kolarić predvidjela je kako će broj osoba koje će doživjeti moždani udar porasti za čak 34 posto u narednih 15 do 20 godina. Prema projekcijama udruženja za moždani udar, u 2035. godini, pogodit će gotovo 820.000 ljudi, što je otprilike veličina Zagreba.
Spomenula je i kako je moždani udar već godinama drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, dok je prvi uzrok invalidnost.
