Marija Dmitrijeva je uspjela pobjeći iz Rusije - preko sjeverne Afrike do tranzitne zone na aerodromu u Parizu, gdje je podnijela zahtjev za politički azil. Ona kaže da ne može više podnijeti ono što se događa u njenoj domovini: "Želim da se stradanje okonča. Ne želim više da ljudi umiru u Ukrajini, ne želim da umiru Rusi", piše Deutsche Welle. Ova 31-godišnjakinja je liječnica i kaže da je od 2016. godine radila za tri ruske sigurnosne agencije. Nedavno i za tajnu službu FSB.
Ali rat u Ukrajini ju je, kako kaže, natjerao da raskine svoje veze sa državom. Ona se sa novinarskim ekipama DW-a i političkog magazina prvog programa njemačke televizije ARD, Kontraste, razgovarala na obali Sredozemnog mora u južnoj Francuskoj.
Dmitrijeva nije ni pristalica opozicije niti je liberal. I sama je donedavno bila dio Putinovog sistema, radila je za Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane i tajnu službu FSB. Ovdje u Francuskoj ona sada prvi put javno govori o tome.
FSB shvata šta se dešava: Mnogi rat smatraju izgubljenim
Mnogi u FSB-u smatraju da je rat izgubljen, kaže ona. Kao liječnica je, ističe, više puta tretirala nezadovoljne službenike koji su htjeli napustiti službu: "Govorili su da su umorni, ali iz FSB-a se ne odlazi tek tako. To je veoma cijenjeno radno mjesto do koga je jako teško doći. A ako troje mladih zaposlenika u roku od mjesec dana napusti službu, to se tumači kao da se oni ne slažu sa sistemom." Dmitrijeva smatra da pripadnici tajne službe strahuju od toga da će jednog dana morati odgovarati za zločine počinjene u ruskom agresorskom ratu.
Iako se njene izjave nezavisno ne mogu provjeriti, politolog i stručnjak za Rusiju Gerhard Mangott sa Univerzitetu u Insbrucku smatra procjenu Dmitrijeve u osnovi uvjerljivom: "Saznao sam iz svojih izvora da u rukovodstvu FSB-a postoje pitanja koliko su spremni platiti za pobjedu u Ukrajini. I da se povećava broj onih koji se brinu bi li Rusija mogla izgubiti ovaj rat."
"Vjetar promjena" u tajnoj službi
Vladimir Osečkin ima sličnu predstavu o tome. Ruski aktivist za ljudska prava i osnivač gulagu.neta, nevladine organizacije koja razotkriva zlostavljanja u ruskim zatvorima, ima dobre kontakte s kritički raspoloženim zaposlenicima tajne službe. Pod motom "vjetar promjena", on je od početka rata u Ukrajini objavio brojne izvještaje agenata ruske tajne službe. Za koje, prema podacima magazina Kontraste, zapadne službe vjeruju da su autentični.
"Sudeći prema izvorima iz tamošnjeg sistema, mnogi smatraju da ono što je Putin započeo 24. februara vodi u ponor, u katastrofu, da je to najveća Putinova greška kao političara i šefa države", kaže Osečkin, koji također živi u Francuskoj, u intervjuu za Kontraste. "Mnogi to vide čak i kao izdaju. Zato što je tokom 20 godina čitav sistem sigurnosnih službi pomagao Putinu da ostane na vlasti." Sada se boje da će Putin ugroziti njihovu budućnost i sigurnost.
Francuske vlasti su zabrinute za Osečkinovu sigurnost - on ima 24-satnu zaštitu. U intervjuu kaže da je prije samo nekoliko sedmica došlo do pokušaja napada na njega. Nedavno se saznalo da je protiv njega u Rusiji pokrenuta istraga zbog navodnog širenja lažnih informacija o ruskoj vojsci.
Putinov "bijesni pas" Kadirov
Osečkin kaže da je rastuće nezadovoljstvo razlog zašto je Putin unaprijedio čečenskog lidera Ramzana Kadirova i dodijelio mu čin general-pukovnika. Kadirov, kao Putinov "bijesni pas", smatra se posebno lojalnim i brutalnim. Navodi se da je još veći utjecaj stekao i šef privatne plaćeničke vojske Wagner, oligarh Jevgenij Prigožin. To je jedna od Putinovih taktika, smatra Osečkin, kojom se želi zaštititi od pokušaja državnog udara: "Putin se toga boji, zbog čega stvara veliki broj različitih sektora i jedinica koje se mogu okrenuti jedni protiv drugih."
Strategija koju Mangott također prepoznaje: "Putin je neko ko oko sebe voli imati mnogo aktera koji su međusobno sukobljeni i koji se međusobno natječu", kaže politolog. "To mu dozvoljava da donese odluku kada je za nešto pravo vrijeme, presudu, da bude posljednji posrednik i donositelj odluka."
