Najavljeno potpisivanje sporazuma o slobodnom kretanju s ličnim kartama između šest zemalja Zapadnog Balkana probudilo je nadu mnogim građanima Bosne i Hercegovine da će nakon niza godina ponovo moći putovati na Kosovo bez vize.
Sporazum bi lideri zemalja regiona trebali da potpišu 3. novembra u okviru Berlinskog procesa.
On bi mnogim građanima BiH mogao omogućiti slobodno putovanje bez izlaganja komplikovanoj, dugoj i skupoj proceduri izdavanja viza.
Komplikovane i skupe procedure
Dosad su se oni koji žive u BiH, a imaju porodicu na Kosovu i obrnuto, suočavali s brojnim peripetijama prilikom dobijanja vize. Mnogi su zbog komplikovane i skupe procedure odustajali od putovanja na Kosovo.
Vizni režim onemogućio je pojedinim građanima da posjete familiju, prisustvuju važnim porodičnim događajima, ali i posljednjim ispraćajima najbližih članova porodice.
Sarajka Virdžina Žubi, čiji roditelji su porijeklom s Kosova, godinama ne može posjetiti sestru i rodbinu koja živi u Đakovići, na zapadu Kosova.
Problem je, kao i kod ostalih, komplikovana procedura izdavanja viza po koju bi morala dva puta ići u Zagreb ili Tiranu.
Susreću se s raznim problemima
“Bila sam dugogodišnja dopisnica Radio televizije Kosovo. Nisam u ovih nekoliko godina mogla nikada ići na sastanke koje smo imali. Ugovor smo potpisivali tako što su nam ga slali poštom. Rodbina također, ne može doći, odnosno mogu samo oni koji imaju strane pasoše”, rekla je Žubi u razgovoru za AA.
Istakla je da na Kosovu nije bila od 2014. godine. Najavila je da će, ukoliko sporazum o kretanju samo sa ličnim kartama bude potpisan i stupi na snagu, posjetiti tu zemlju prvom prilikom.
“Sestru sam vidjela silom prilika prije dvije godine kada smo se sastale u Beogradu. Ostale nisam vidjela već sedam godina. Svi iščekujemo potpisivanje sporazuma. Nadamo se da će brzo stupiti na snagu”, kazala je Žubi.
Kako je navela, Albanci porijeklom sa Kosova koji žive u BiH susreću se s raznim problemima uzrokovanim nepriznavanjem kosovskih dokumenata.
“Običan rodni list se ne priznaje u BiH. Bilo koji Albanac koji želi riješiti pitanje nekretnina to ne može završiti jer se dokumenti ne priznaju. Dosta njih nije moglo ići ni na sahrane svojih bližnjih.
Majke koje su u ratu u BiH izgubile svoju djecu nisu mogle posjetiti mezare, ne mogu doći posjetiti rodbinu. Ali, ne susreću se s tim samo Albanci s Kosova, već i Bošnjaci koji žive na Kosovu, kojima je ovo država matica”, pojasnila je Žubi.
Odlazak na Kosovo poslije 20 godina
Mensur Varaki iz Sarajeva 20 godina nije posjetio rodbinu na Kosovu gdje mu je rođen otac.
“Poželio sam ići dole. Nedavno mi je amidžinica (strina, op.a.) umrla i nisam mogao ići na Kosovo, upravo zbog brojnih peripetija koje je donio vizni režim. Kada sporazum stupi na snagu, odmah idem. Sjećam se kao dijete, svake godine smo išli u Đakovicu, gdje na samoj čaršiji imamo brojnu familiju”, istakao je Varaki.
Muharrem Zejnullahu je počasni generalni konzul Albanije u BiH i predsjednik Zajednice Albanaca u BiH.,
Njegova porodica je i sama osjetila posljedice uvođenja viznog režima između BiH i Kosova. On je izjavio da bi definitivno ukidanje viza predstavljalo rušenje “preostalog komada zida” u regionu.
Podsjetio je da je BiH od 2004. počela primjenjivati vizni režim prema Kosovu, ali ne tako rigorozan kao 2008. godine nakon proglašenja nezavisnosti Kosova.
“Od tog trenutka BiH, ne samo da ne priznaje nezavisnost Kosova, već ta zemlja nije nikad priznala niti jedan dokument administracije Kosova, bilo kojeg nivoa”, naglasio je Zejnullahu.
Istakao je da je nepriznavanje kosovskih dokumenata građanima BiH porijeklom s Kosova stvorilo velike probleme, od rješavanja pitanja nekretnina, uvezivanja radnog staža, pitanja liječenja i putovanja.
Uveli recipročne mjere
Kosovo je 2014. godine BiH uvelo recipročne mjere na vizni režim nakon što BiH nije ukinula vize za kosovske građane. Zejnullahu navodi da je taj reciprocitet njegovoj zajednici stvorio dodatne velike probleme. Onemogućio je mnogim porodicama u BiH da slobodno posjete svoje najbliže.
“Najdrastičnije u tome je da očevi i majke palih boraca sa Kosova za suverenu BiH u toku agresije nisu nikad bili u mogućnosti da dođu. Ako ništa, da posjete mezar svoje djece koja su ovdje ukopana, a kamoli da povuku posmrtne ostatke”, rekao je Zejnullahu.
Kako je kazao, godinama unazad Zajednica Albanaca u BiH obraćala se bh. i kosovskim institucijama sa zahtjevima da se olakšaju procedure izdavanja vize i samog putovanja. No, vlasti obje države su se oglušile.
Obratili su se i međunarodnim faktorima te se tom prilikom zahvalio Vijeću za regionalnu saradnju, na čelu sa generalnom sekretarkom Majlindom Bregu, na naporima koje su u zadnje dvije godine uložili na rješavanju pitanja slobode kretanja ljudi, roba i kapitala.
Unapređenje odnosa
Vjeruje da će se ukidanjem viza, ostvariti pomak u normalizaciji i drugih odnosa BiH i Kosova, a koji se tiču i političkog aspekta.
Nada se da bi Sarajevo i Priština mogli pokušati otvoriti kontakt kancelariju, kao što to imaju druge zemlje koje nisu priznale nezavisnost Kosova.
“Problemi između BiH i Kosova su vještački. BiH i Kosovo nemaju nijednu dodirnu tačku oko čega bi se sporile”, rekao je Zejnullahu.
Smatra da je unapređenje odnosa s Kosovom u velikom interesu BiH.
To je jedna od rijetkih zemalja s kojom je BiH posljednjih godina imala vanjskotrgovinski suficit. Kako je kazao, BiH je i do 1990. godine, sa svojim privrednim kapacitetima, bila najprisutnija republika bivše Jugoslavije na Kosovu.
“To se može iskoristiti. Ova kriza koja je stvorena agresijom Rusije na Ukrajinu nam pokazuje da će vrijeme koje dolazi biti vrlo teško.
Svaki prostor na Balkanu za balkanske zemlje je vrlo važan da ima mogućnost plasirati svoje proizvode. Nama, građanima, će to apsolutno otvoriti ta široka vrata. Ona su dosad, između BiH i Kosova, bila začarana, a ne blindirana”, poručio je Zejnullahu.
Putovanje s ličnim kartama
Ministri vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Srbije, usaglasili su 21. oktobra tri sporazuma o mobilnosti.
Njih je, u okviru Berlinskog procesa, koordinisalo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), među kojima je glavni sporazum o kretanju s ličnom kartom.
Očekuju se tri sporazuma. To su sporazumi o slobodi kretanja s ličnom kartom, o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, doktore dentalne medicine i arhitekte.
Očekuje se da budu potpisani na samitu šefova država i vlada Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa 3. novembra u glavnom gradu Njemačke.
Dogovor o slobodnom kretanju s ličnim kartama uključujuje i mogućnost ukidanja postojećeg viznog režima između BiH i Kosova.
Generalna sekretarka RCC-a Majlinda Bregu je izjavila da će sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu stupit će na snagu nakon što prođe proceduru ratifikacije u državnim parlamentima svih šest zemalja regiona. To bi se trebalo dogoditi 2023. godine.
