Kamatne stope u Bosni i Hercegovini su i dalje previše niske. Ekonomski rast se pokazao otpornim, inflacija je u opadanju. Deficiti u budžetima prisutni su i u jednom i u drugom entitetu, a to je situacija koju po prvi put vidimo nakon više godina, poručili su iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nakon konsultacije prema članu IV sa Bosnom i Hercegovinom.
U Sarajevu je danas održana konferencija za novinare, nakon redovnih godišnje konsultacije prema članu IV sa Bosnom i Hercegovinom, u okviru koje se posjećuje država članica MMF-a, te se sagleda ekonomska i finansijska situacija u toj zemlji, te se dalju savjeti u vezi politika i strateških prioriteta.
Šefica Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Bosnu i Hercegovinu Alina Ijancu prvo je, kako je kazala, iznijela pozitivna zapažanja u vezi s Bosnom i Hercegovinom.
“Kada je riječ o pozitivnom razvoju događaja vidimo da se rast pokazao otpornim, a inflacija je u opadanju. U skladu sa našim projekcijama, ekonomski rast će porasti sa vrijednosti od 1,8 posto, koju je imao tokom 2023. godine, na vrijednost od 2,5 posto u 2024.”, kazala je Ijancu.
Dodala je kako je inflacija je također u opadanju, napominjući da je prosječna inflacija u 2023. godini bila približno 6 posto.
“Prema našim projekcijama, smatramo da će se ona prepoloviti i iznositi u prosjeku 3 posto”, istakla je Ijancu.
Ijancu je naglasila kako mora iznijeti i one stvari koje nisu toliko pozitivne.
S tim u vezi, kazala je kako je dosta rizika, i neki od tih rizika su međunarodne prirode ili regionalne prirode, međutim tu su i oni rizici koji su izazvani provođenjem politika.
“Vidimo da je fiskalna politika previše ekspanzivna, a s druge strane vidimo da su kamatne stope i dalje previše niske. Deficiti u budžetima prisutni su i u jednom i u drugom entitetu, a to je situacija koju po prvi put vidimo nakon više godina. Osim toga projecirani deficit u budžetu Federacije BiH, prema projekcijama bi trebao rasti tokom ove godine. Na drugom mjestu, potrebe za finansiranje vlada su u porastu i pokazuje se teško nadomiriti takve potrebe.”
Kada je riječ o savjetima i preporukama MMF-a u kontekstu gore navedenog, Ijancu iznijela osnovne preporuke.
“Prvo i najvažnije, mora se vratiti i ponovo obnoviti fiskalna održivost. Na koji način se to može uraditi? Na prvom mjestu postoji potreba za neposrednim, odnosno hitnim, ograničavanjem tekuće potrošnje s jedne strane, uz očuvanje potrošnje na investicije, s druge strane”, rekla je Ijancu.
Dalje je navela kako je neophodno pripremiti se za mogućnost da izostane finansiranje, odnosno da postoji manjak finansiranja, tako da se vlasti trebaju pripremiti za neke nepredviđene okolnosti u kojim nemaju dovoljno finansiranja za podmirivanje potreba. Treća preporuka jeste da se moraju ponovo puniti rezerve, a to nije nešto što se može uraditi u veoma kratkom vremenu.
“To je nešto što zahtijeva vrijeme. Isto tako, neophodno je što je prije moguće nastaviti reforme i ubrzati provođenje reformi kako bi se deficit postepeno smanjivao i kako bi se u srednjoročnom periodu prešlo u zonu fiskalnog suficita”, pojasnila je Ijancu.
U kontekstu preporuka koje se tiču fiskalnog dijela, potrebno je osigurati i ojačati otpornost finansijskog sistema.
“To se može uraditi na nekoliko načina. U svakom slučaju, bitno je jačati otpornost finansijskog sistema, bitno je zatvoriti neke od postojećih nedostataka u mehanizmima zaštite finansijskog sistema i ojačati takve mehanizme”, dodala je.
Ono što također smatra bitnim za istaknuti je ubrzavanje provođenja strukturalnih reformi.
“Strukturalne reforme su neophodne kako bi se Bosna i Hercegovina kao država postavila na putanju ubrzanog rasta i kako bi se ubrzala mogućnost konvergencije sa standardima koji postoje u EU. Prema tome, na taj način će se omogućiti veće mogućnosti, odnosno prilike građanima i na taj način će se u konačnici sa osiguranjem boljih uvjeta moći zaustaviti i emigracija”, kazala je Ijancu.
Podvukla je kako je "MMF na raspolaganju i spreman pružiti pomoć Bosni i Hercegovini u bilo kojem trenutku, a uslov za to je da vlasti nastave sa provođenjem reformi i ubrzaju njihov tempo".
Odgovarajući na pitanja novinara u vezi s financijskom stabilnosti i kreditnoj sposobnosti Republike Srpske, te navodima premjera RS Radovana Viškovića o mogućem kreditnom aranžmanu sa MMF-om, Ijancu je odgovorila:
“Potrebe za finansiranjem u RS su izraženije. To već datira od prošle godine, počelo je već prošle godine, a ove godine se posebno ističe zbog deficita i dospjeća velikih iznosa otplate duga. Želim također istaći u vezi Republike Srpske, mi vidimo, dakle obaviješteni smo, da postoje planovi za značajno vanjsko zaduživanje, dakle izdavanje dužničkih instrumenata u inostranstvu od strane Republike Srpske, međutim ti instrumenti i to finansiranje nije u potpunosti jasno identificirano.”
A u vezi s eventualnim aranžmanom finansijske prirode između MMF-a i RS-a, Ijancu je bila jasna:
“MMF je spreman da u potpunosti pružiti podršku Bosni i Hercegovini u cjelini. Dakle, mi radimo sa Bosnom i Hercegovinom kao cijelom zemljom. I to ukoliko predstavnici vlasti nastave i ubrzaju ključne reforme.”
