Ja to neću pokloniti, neću potpisati nikada, zato što to nisu radili kako spada, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Salih Kenjar, preko čijih 6,5 duluma zemlje (6.500 m2) bi trebala da ide trasa autoputa od Banjaluke prema Prijedoru.
„Neću potpisati, jer su mi faktički došli do kuće na dva, tri metra. Imam šest junica u štali, imam sto komada ovaca, žena bolesna, ja bolestan, penzije nemam, nemam primanja. Od čega ćemo ja i moja žena da živimo? To je velika neizvjesnost“, dodaje Salih Kenjar.
Njegovo imanje nalazi se u povratničkom naselju Kozarac (Grad Prijedor, sjeverozapad Bosne i Hercegovine) u kome, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, živi nešto manje od 5.000 stanovnika, većinom Bošnjaka. Kuću je, kaže, bio sagradio prije rata.
„U to nesretni rat dođe, poruši to, bio sam u logoru, otišao sam u Njemačku, tri i po godine, vratio sam se dobrovoljno, nadao sam se da će ovdje život biti kao što je bio prije. Međutim, ovo što se danas dešava, nas je sve pogodilo. Samo kuću i štalu mi ne ruše, to ispada 350 m2 da mi zemlje ostaje. Mi smo tražili neke izmjene plana, da se s njima dogovorimo, međutim, oni rade kao da mi ne postojimo“, navodi Salih.
Skupština RS o parcelizaciji za autoput
Na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske (RS), čije zasjedanje je počelo u utorak (9. februara), nalazi se Odluka o planu parcelizacije za autoput Banjaluka-Prijedor i to po skraćenom postupku. Nakon usvajanja Plana parcelizacije, trebala bi da bude izrađena tehnička dokumentacija, a potom i započet proces rješavanja imovinsko- pravnih odnosa i eksproprijacije.
Mještani Kozarca su se na protestima 8. februara usprotivili Planu parcelizacije, te zatražili izmještanje trase autoputa kroz njihovo naselje. Iznijeli su podatak da je ugroženo oko 60 stambenih objekata, te da je problem što autoput presijeca na dva dijela zemljište ukupne površine oko 7.000 hektara koje koriste mještani. Istovremeno im se, tvrde, oduzima više od 300 hektara zemljišta.
Salih Kenjar dodaje da će se i sa drugim nezadovoljnim mještanima, preko čijih imanja će ići zamišljena dionica autoputa, boriti svim pravnim sredstvima za izmještanje lokacije.
„Ovdje je problem što su oni to mogli kompletno izbjeći. Sva sela su ispresijecali, a mogli su proći ispod sela. Naše selo je sada jedan dio gore, jedan dio dolje“, ističe Kenjar.
Mještani Kozarca i susjednih naselja Kozaruša i Kamičani protestovali su i u septembru 2020. godine, tvrdeći da je, po tada radnoj verziji dionice, ugroženo više od 90 objekata mještana, što bi potpuno promijenilo život stanovnika na tom području.
Nadležno ministarstvo: Nacrt trase bio na javnoj raspravi
Sa druge strane, u odgovoru Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS na upit RSE navodi se da se na trasi autoputa, kroz Kozarac, nalazi 17 objekata predviđenih za rušenje, od čega 4 kuće, 12 pomoćnih objekata i jedan objekat u ruševnom stanju. Prema podacima Ministarstva, prvobitni projekat je predviđao oko 880 objekata za rušenje duž cijele trase autoputa.
Nacrt dokumenta bio je izložen na javni uvid od 20. februara 2020. godine do 5. marta 2020. godine. Tim Nacrtom plana parcelacije, smanjen je broj objekata za rušenje duž cijele trase, i bilo je predviđeno rušenje 109 objekata na području grada Prijedor i 245 na području Banjaluke.
Korigovani Nacrt plana predstavljen je u oktobru 2020. godine, te je stavljen na ponovljeni javni uvid od 16. novembra 2020. godine do 30. novembra 2020. Nakon završetka ponovljenog javnog uvida, izrađen je postojeći Prijedlog plana parcelacije za autoput Banja Luka – Prijedor po skraćenom postupku.
„Najnoviji prijedlog plana parcelacije za auto-put Banja Luka – Prijedor po skraćenom postupku predviđa rušenje 80 objekata na području grada Prijedor, od čega oko 30% predstavljaju stambeni objekti a 70% pomoćni objekti, i 157 objekata na području grada Banjaluka, od čega 40% predstavljaju stambeni objekti a 60% pomoćni objekti“, navodi se u pisanom odgovoru Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Glavni projekat autoputa Banjaluka-Prijedor-Novi Grad (otvoriti klikom na foto)
Mještanin Kozarca Nijaz Huremović ističe da Kozarčani nisu protiv autoputa, ali da je najveći problem što nisu dovoljno obaviješteni, niti ih je neko pitao.
„Kad god bi bili na onoj parcelaciji (javnom predstavljanju Prijedloga plana parcelizacije), u Prijedoru, stručnjaci iz Instituta (Institut za građevinarstvo Banjaluka) nisu objašnjavali narodu kako i šta će biti. Nisu im govorili ni cijenu zemlje, kuće po kvadratu. Oni su to, onako, u globalu samo govorili“, priča Nijaz.
On navodi da je najveći strah mještana da će im imanja biti odvojena ili da će biti odsječeni od drugih dijelova naselja.
˝Mještani su ovdje izgubili sve što su mogli. Najžalosnije što su izgubili svoje najrođenije. Još za njih 700 nestalih i ubijenih tragamo. Šta će dalje biti ne znamo, ali su mnogi spremni svoja imanja životima braniti. Ja sam izgubio svu svoju familiju, pa neka nema ni mene˝, rekao je na protestima 8. februara predsjednik Udruženja logoraša Prijedora Hamdija Joldić.
Za zločine počinjene na području Prijedora do sada je doneseno 56 presuda. Otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine. Ubijeno je ili nestalo više od 3.000 građana prijedorske opštine, dok ih je oko 30.000 prošlo kroz logore Omarska, Keraterm i Trnopolje.
Poslanik u Narodnoj skupštini RS Senad Bratić (Stranka demokratske akcije-SDA) istakao je da je tačno da je dionica blago korigovana, ali da i dalje ugrožava i privredne subjekte u Kozarcu.
˝Predmet ugrožavanja ove blago korigovane trase autoputa jesu i privredni subjekti. Ova trasa prolazi kroz buduće planirane hale investitora, povratnika iz Švicarske, koji planira da pokrene proizvodnju ovdje i zaposli dobar dio mještana Kozarca. Takođe, prolazi i pored izgrađene farme Arifagić, jedne od najvećih u BiH˝, naveo je Bratić na protestima 8. februara.
Na dan protesta član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefik Džaferović zatražio je od vlasti RS da poštuju zahtjeve Kozarčana.
“Gradnja puteva treba da olakša život za 5.000 građana Kozarca, a ne da oteža, jednako kao što put treba da povezuje različite dijelove BiH, a ne da unosi podjele i nepovjerenje, niti da dovodi do ponovnog raseljavanja”, navedeno je iz Džaferovićevog kabineta.
Put gradi kineska kompanija
Ugovor o koncesiji za gradnju autoputa Banjaluka-Prijedor potpisan je 13. decembra 2018. godine sa kompanijom “SDHS-CSI BH’, koja je u Banjaluci registrovana kao predstavništvo kineske Kompanije „China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group“.
Autoput će biti dužine oko 42 kilometra, a planirana vrijednost gradnje je 297. miliona evra.
Od potpisivanja koncesije, kineska kompanija tri puta nije ispoštovala rokove da se izradi studija izvodljivosti, završi procjena uticaja na životnu sredinu i pribave lokacijske uslove.
Kineska kompanija bi gradila autoput pet godina, a poslije naplaćivala putarinu u narednih 30 godina.
Kineskim autoputem od Banje Luke do Prijedora
Koncesioni ugovor je sporan za opoziciju u RS, jer kineski investitor očekuje godišnje 30 miliona evra od putarina. Vlasti Republike Srpske su se ugovorom obavezale da će plaćati razliku između prikupljene putarine i tog iznosa.
„Ja moram da vas podsjetim da RS svake godine ima značajno povećanje broja motornih vozila i Republika Srpska će biti tranzitna zemlja i za Federaciju BiH, i ta dionica će usmjeriti, kada posmatrate, od Slovenije preko Banjaluke, Doboja, Tuzle prema Nišu i Solunu, skraćenje puta skoro za 200 kilometara u odnosu na trenutni koridor 10", izjavio je u julu 2018. godine tadašnji ministar saobraćaja i veza RS Neđo Trninić pravdajući gradnju.
Ekonomista Zoran Pavlović mišljenja je da je izvjesno da će nastati velika šteta koju će na kraju plaćati građani. Kinezi bi na uloženih oko 300 miliona evra, na kraju mogli inkasirati tri puta više.
Političke barijere na bosanskim autocestama
Prema Ugovoru, za autoput Banjaluka-Prijedor predviđeno je da RS plaća godišnju naknadu za raspoloživost autoputa u iznosu od 32,5 miliona evra. Kineski investitor se obavezao da će plaćati godišnju naknadu od pet odsto od iznosa prikupljene putarine.
„Ja bih odlučio da se iz tog ugovora Republika Srpska povuče, jer će to biti previše skupo za građane, a ovog momenta ne vidim nikakvu perspektivu takve jedne investicije, a troškovi su već ionako očekivani na nivou od milijarde maraka, što je potpuno neopravdana investicija za takav put“, ističe Pavlović.
Dodaje da studija opravdanosti nije dobro urađena, odnosno da je pogrešna analiza prolaznosti vozila, jer trenutnu cestu koristi isključivo lokalno stanovništvo Banjaluke i Prijedora koji će se teško odlučiti na plaćanje putarine.
„Ono što je potpuno jasno i laiku, da to ne može biti isplativa investicija, da su obaveze iz ugovora previsoke i da je u ovom momentu privredna aktivnost, kako u Banjaluci, tako i u Prijedoru, nedovoljna kao opravdanje za bilo koji autoput. Eventualno za neku brzu cestu – da, ali ne u ovom momentu, pogotovo ne u ovom periodu pandemije kada su prihodi vrlo niski, a privredna djelatnost je u problemu zbog navedene situacije“, poručuje Pavlović.
Iz nadležnih ministarstava RS nisu odgovorili na upit RSE kada će početi niti koliko će koštati eksproprijacija zemljišta, kao i šta će biti sa vlasnicima zemlje i objekata koji ne žele da ustupe imovinu za gradnju autoputa.
Ni od kineske kompanije za RSE nije dobijen odgovor kada bi mogla početi gradnja autoputa Banjaluka-Prijedor.
