Prahistorijski ljudi u Brazilu uklesali su crteže u stijeni pored otisaka dinosaurusa, što sugerira da su ih možda smatrali smislenim ili zanimljivim, pokazalo je novo istraživanje.
Rezbarije na stijenama, koje arheolozi nazivaju petroglifima, nalaze se na lokalitetu Serrote do Letreiro u Paraíbi, poljoprivrednom predjelu na istoku Brazila. Istraživači su prvi put uočili tragove 1975. Ali, nakon nedavnih terenskih istraživanja uz pomoć dronova, koji su otkrili ranije neviđene rezbarije, sada se tumače kao da se odnose na otiske stopala. Tragovi otiska stopala pripadaju dinosaurusima iz perioda krede, koji je završio prije 66 miliona godina, piše CNN.
“Ljudi obično misle da starosjedioci nisu bili svjesni svog okruženja ili da nisu imali bilo kakvu vrstu naučnog duha ili radoznalosti”, rekao je koautor studije Leonardo Troiano, arheolog s Instituta za nacionalno istorijsko i umjetničko nasljeđe u Brazilu.
"Ali, to nije istina. Vrlo je jasno da su ih zanimali otisci stopala. Nikada nećemo saznati jesu li znali za dinosauruse, ali jasno je da su bili znatiželjni za otiske i mislili su da su na neki način značajni.”
Petroglifi Serrote do Letreiro nisu prvi primjeri kamene umjetnosti pronađene blizu otisaka dinosaurusa, ali autori studije kažu da vjeruju da bi jasnoća povezanosti njih na ovom lokalitetu mogla imati značajne implikacije na paleontologiju, arheologiju i studije kulturne baštine.
Geometrijski oblici
Nejasno je koliko davno su petroglifi napravljeni. Ali studija – objavljena u martu u časopisu Scientific Reports – napominje da je radiokarbonsko datiranje otkrilo da su grobnice u tom području stare između 9.400 i 2.620 godina, što sugerira da su plemena koja su ih napustila morala živjela u to vrijeme.
"Ovi ljudi su vjerovatno živjeli u malim zajednicama, koristeći prirodna stjenovita skloništa kojih u tom području ima u izobilju", rekao je Troiano.
"Ova regija u Brazilu je poput Outbacka u Australiji - stvarno je vruće i nema hlada, tako da nije lako stajati tamo i isklesati stijenu. Za to je potrebno mnogo truda, pa kada su odabrali ovu lokaciju, vrlo jasno su to znali”, dodao je.
“Mogli su iskoristiti toliko drugih stijena u okruženju, ali su odabrali ovaj.”
Crteži su različitih stilova, što sugerira da je više umjetnika moglo imati udjela u njima. Neki imaju oblike koji podsjećaju na biljke, dok drugi podsjećaju na geometrijske oblike, uključujući kvadrate, pravokutnike i krugove. Krugovi imaju križeve ili linije unutar sebe, koje bi mogle izgledati kao zvijezde, rekao je Troiano. Međutim, šta ove oznake znače ostaje misterija.
"Svi su izgleda apstraktni, a ako su nešto predstavljali ljudima koji su ih napravili, ne znamo šta je to", rekao je.
Stazama u Serrote do Letreiru kretale su se tri vrste dinosaurusa: teropodi, sauropodi i ornitopodi. Istraživači sumnjaju da su ljudi koji su isklesali stijenu možda zamijenili neke od njih sa otiscima stopala nande - velikih autohtonih ptica sličnih nojevima, koje imaju tragove koji izgledaju gotovo identično onima dinosaura teropoda.
Teže je zamisliti šta su prapovijesni ljudi mogli pomisliti o otiscima sauropoda, koje su ostavili neki od najvećih dinosaurusa biljoždera koji su ikada živjeli, i stoga za razliku od bilo koje životinje koja bi im bila poznata. Vjerovatno je iz tog razloga namjerna povezanost između crteža i ovih konkretnih otisaka manje jasna, ističe studija.
Rituali dinosaura
Troiano je rekao da vjeruje da su tragovi možda ostavljeni tokom zajedničkih okupljanja.
“Mislim da je stvaranje umjetnosti klesanja u stijene bilo dio neke vrste ritualnog konteksta: ljudi se okupljaju i stvaraju nešto, možda koristeći neke psihotrope. Imamo biljku koja se zove jurema, koja je halucinogena i koristi se i danas”, rekao je.
"Možemo nagađati da su je ljudi koristili i u prošlosti jer je bila tako obilna i uobičajena u regionu. Mislim da ih je zanimalo šta predstavljaju otisci stopala, i pretpostavljam da su ih identifikovali kao otiske stopala. Primijetili su da to nije slučajno.”
Postoje i druge lokacije, rekao je Troiano, sa petroglifima u blizini otisaka dinosaurusa - u Sjedinjenim Državama i Poljskoj - ali oni ne pokazuju "ni približno isti nivo namjere", rekao je. Namjera je definirana ne samo blizini crteža otiscima, već i da li se preklapaju s njima ili ne. Ako se ne preklapaju, to sugerira "promišljenost" kreatora, sugerira studija.
Troiano je dodao da radi na naknadnom radu koji će dublje ući u tumačenje i analizu petroglifa Serrote do Letreiro, nadovezujući se na nalaze trenutne studije.
Direktna povezanost crteža sa tragovima fosila dinosaurusa je jedinstvena i može baciti više svjetla na važnost, značenje i značaj "stijenske umjetnosti", kaže Radosław Palonka, vanredni profesor arheologije na Jagelonskom univerzitetu u Krakovu, Poljska, koji je radio na sličnim petroglifima, ali nije bio uključen u studiju.
„Činjenicu da su lokacije kamenih panoa odabrane posebno pokazuje, između ostalog, da su ih predstavnici zajednica koje su stvarale slike na stijenama ili petroglife često postavljale vrlo blizu starijih slika koje su ostavile druge kulture“, rekao je Palonka. “To je bio slučaj u raznim dijelovima svijeta gdje se praktikovala umjetnost stijena, a vrlo je jasno vidljiva, između ostalog, na jugozapadu Sjeverne Amerike/SAD. Jugozapad, gdje su fokusirani moji naučni interesi.”
Jan Simek, ugledni profesor antropologije na Univerzitetu Tennessee, Knoxville, slaže se sa ovom analizom.
"Rad pruža zanimljiv novi primjer kako su drevni ljudi promatrali i uključivali fosile na krajoliku u svoja vjerska iskustva i interpretacije", rekao je Simek, koji također nije bio uključen u novu studiju petroglifa.
„Historičarka nauke (Stanford University) Adrienne Mayor pokazala je kako su stari Grci i Rimljani vidjeli fosile kao dokaze o divovima i čudovištima iz njihovih vlastitih mitologija i kako su autohtoni sjevernoamerički narodi vidjeli svoje priče o porijeklu u fosilima koje su promatrali raštrkanim po svojim pejzažima, ', rekao je Simek putem e-maila.
"Slučaj Brazila je još jedan arheološki primjer ove vrlo ljudske težnje da se duhovni svijet stvoren u mašti veže za neobjašnjive stvari u svijetu oko nas."
