Bikuspidna aortna valvula (zalistak) najčešća je urođena srčana mana (javlja se u oko dva posto populacije), a karakterizira je postojanje dva umjesto tri listića (kuspisa) aortnog zalistka.
U pravilu se ne smatra bolešću nego se bolest može razviti zbog anatomske građe zalistka i/ili mogućih pridruženih anomalija. Uz to, nastanak i razvoj bolesti u bikuspidnoj valvuli ovisi o nizu faktora (genetika, životne navike) koji doprinose degenerativnoj promjeni valvule.
Opći je konsenzus da sportisti s ovom manom i normalnom funkcijom zalistka i bez proširenja (dilatacije) aorte mogu sudjelovati u svim sportskim aktivnostima. Osobe s blagom dilatacijom aorte trebaju jednom godišnje na pregled, dok neki, ovisno o sportu kojim se bave, trebaju i češće kontrole.
Kada je ova mana karakterizirana umjerenim suženjem (stenozom), sudjelovanje u natjecateljskim sportovima treba biti ograničeno na niske i umjerene statičke vježbe (npr. jahanje, motociklizam, golf) ili niske i umjerene dinamičke vježbe (npr. stolni tenis, odbojka, mačevanje).
Ako postoji teška stenoza zalistka ili umjereno do teško proširenje aorte, treba izbjegavati naporne izometrijske vježbe (npr. dizanje tegova, penjanje uz strme uzbrdice, zgibove).
Preporučuje se individualna procjena svakog sportiste i multidisciplinarni pristup, mišljenja je kardiolog prof. dr. Hrvoje Pintarić.