Dan nakon što je Kina simulirala "zajedničke precizne udare" na Tajvan tokom vojnih vježbi oko ostrva, tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu osudio je akcije Pekinga u ekskluzivnom intervjuu za CNN i upozorio da "izgleda da se pokušavaju pripremiti za rat protiv Tajvana.”
"Pogledajte vojne vježbe, kao i njihovu retoriku, izgleda da se pokušavaju pripremiti za pokretanje rata protiv Tajvana", rekao je Wu.
“Tajvanska vlada na kinesku vojnu prijetnju gleda kao na nešto što se ne može prihvatiti i mi to osuđujemo.”
Upitan da li Tajvan ima osjećaj za vrijeme potencijalne kineske vojne akcije, s obzirom na procjene američkih obavještajnih službi da je Xi dao instrukcije svojoj vojsci da se pripremi do 2027. godine, Wu je izrazio povjerenje u tajvanske pripreme.
“Kineski lideri će dvaput razmisliti prije nego što odluče da upotrijebe silu protiv Tajvana. I bez obzira da li je 2025. ili 2027. ili čak i poslije, Tajvan jednostavno treba da se pripremi”, rekao je.
Čini se da su vježbe označile prvi put da je kineska mornarica simulirala napade ratnih aviona sa nosača aviona na Tajvan.
Peking je započeo vježbe u subotu, dan nakon što se predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen vratila iz desetodnevne posjete Srednjoj Americi i Sjedinjenim Državama gdje se susrela sa predsjednikom Predstavničkog doma Kevinom McCarthyjem i drugim američkim zakonodavcima.
Peking ih je opisao kao "ozbiljno upozorenje protiv dosluha tajvanskih separatističkih snaga sa vanjskim snagama i neophodan potez za odbranu nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta".
Upitan da li su troškovi takve posjete previsoki, Wu je rekao za CNN: „Kina ne može da diktira kako Tajvan sklapa prijateljstva. A Kina ne može diktirati kako naši prijatelji žele pokazati podršku Tajvanu.”
Peking je izveo slične vojne vježbe velikih razmjera oko Tajvana prošlog augusta, nakon što je tadašnja predsjednica Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi posjetila ostrvo.
Te vježbe uključivale su lansiranje kineskih projektila iznad ostrva, nešto što do sada nije viđeno u trenutnim vježbama.
Tajvan i Kina imaju odvojene vlade od kraja građanskog rata prije više od sedam decenija, u kojem su poraženi nacionalisti pobjegli u Tajpej. Tajvan je prešao iz autoritarne vladavine u demokratiju 1990-ih i sada ga Freedom House, neprofitna organizacija sa sjedištem u SAD, rangira jednom od najslobodnijih jurisdikcija u Aziji.
Međutim, kineska vladajuća Komunistička partija polaže pravo na samoupravno ostrvo kao svoju teritoriju, a posljednjih godina, kako je njegova moć rasla, kineski lider Xi Jinping jasno je stavio do znanja svoje ambicije da se "ponovno ujedini" s otokom - silom ako je potrebno.
Kineske vježbe su se poklopile i s državnom posjetom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kojeg je Xi dočekao u Pekingu.
Nakon sastanka, činilo se da se Macron zapitao treba li Francuska da se uključi u krizu na Tajvanu, rekavši novinarima da bi "najgora stvar bila pomisao da mi Evropljani moramo postati sljedbenici ove teme i prilagoditi se američkom ritmu ili kineskoj pretjeranoj reakciji". Francuski zvaničnici su kasnije rekli da su njegovi komentari pogrešno protumačeni. Wu je rekao za CNN da je Tajpej zatražio od Francuske pojašnjenje.
"Još uvijek pokušavamo da shvatimo šta on kaže i šta to znači kroz francusku vladu", rekao je Wu, iako je napomenuo da "francuska vlada pokazuje podršku Tajvanu."
Kako su se tenzije između SAD i Kine pogoršale zbog Tajvana, predsjednik Joe Biden rekao je da će SAD vojno braniti ostrvo ako Kina napadne, iako su zvaničnici administracije insistirali na tome da SAD ostaju privržene svojoj politici "jedne Kine".
SAD su, kroz Zakon o odnosima s Tajvanom, zakonski obavezne pružiti Tajvanu odbrambeno oružje, ali zvaničnici obično ostaju namjerno nejasni o tome da li će SAD braniti Tajvan u slučaju pokušaja kineskog napada.
Dok je Wu više puta naglašavao da je “odbrana Tajvana naša vlastita odgovornost”, on je primijetio da su, sa svojim odnosom sa svojim saveznicima u regiji, “Sjedinjene Države odlučnije nego ikada u stvaranju situacije (tako) da bi Kina znala da je njena vojni napad na Tajvan će biti povezan sa velikim troškovima. I cijenimo Sjedinjene Države zbog ovakvog stava.”
