Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije potpisao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore. Taj je dokument vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, saopćeno je iz njegovog kabineta.
Milo Đukanović je u dopisu šefici parlamenta Danijeli Đurović naveo da bi se potencijalnim proglašavanjem tog zakona, njegovim stupanjem na snagu i postupanjem predsjednika "suglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu" neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti. Ali i pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države.
Milo Đukanović: Uništavanje ustavnog dobra
Navodeći razloge vraćanja Zakona na ponovno odlučivanje, on je konstatirao da bi se stvorile "očito nedemokratske" pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra. Kakvo je princip podjele vlasti zasnovan na ravnoteži i međusobnoj kontroli. A ne na uzurpaciji jednog dijela izvršne vlasti čiji je nosilac predsjednik države. I to od strane Skupštine kao najvišeg doma državnih legislativnih aktivnosti. Tome bi se, inače, u konačnom "pristupilo predmetnim zakonskim inženjeringom", prenose crnogorski mediji.
Skupština je izmjene zakona usvojila na sjednici 2. novembra, glasovima 41 zastupnika. Predsjedniku Crne Gore ovaj zakon je dostavljen u četvrtak, 3. novembra. Nakon što se upoznao s formom i sadržajem Zakona, predsjednik Đukanović odlučio je, saglasno članu 94 stav 1 Ustava Crne Gore, da vrati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore.
Izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore inicirao je prosrpski Demokratski front. Podržali su ga zastupnici Demokrata bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića. Ali i građanski orijentirane Abazovićeve koalicije “Crno na bijelo”. U obrazloženju inicijative se navodi da je „javni interes da Lekić dobije mandat za formiranje nove vlade, jer je aktualna u tehničkom mandatu“
Međunarodna zajednica opomenula vladajuću većinu
Zastupnici Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) tokom rasprave ustvrdili su da se radi o „ustavnom puču“ i „pravnom nasilju“. Međunarodna zajednica opomenula je vladajuću većinu na posljedice usvajanja zakona koji bi mogao biti u suprotnosti s ustavom Crne Gore.
Predsjednica crnogorskog parlamenta Danijela Đurović trebala bi zakazati novu sjednicu na kojoj bi se ponovo raspravljalo o spornom zakonu.
